Građani nastavljaju odbacivati pse: U skloništu Dumovec svakim danom sve veća gužva

Tijekom karantene u Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba stizalo je manje napuštenih pasa nego u istom razdoblju prethodnih godina. Djelatnici Skloništa pojašnjavaju kako je najvjerojatniji razlog tome što građani, zbog boravka kod kuće, nisu opažali, pa tako niti dojavljivali pse koji lutaju zagrebačkim ulicama.

Čim se njihovo kretanje počelo vraćati u normalu, telefon Info centra Dumovec počeo je učestalo zvoniti. Građani uz ozlijeđene divlje životinje diljem grada pronalaze napuštene pse.

Djelatnici Skloništa izražavaju sumnju da svi odbačeni psi nisu iz Zagreba, tj. da se neki dovezu i ostave u Zagrebu. Tome je pridonijelo ukidanje propusnica.

U proteklih tjedan dana u Dumovec je stiglo dvadeset pasa među kojima su bila dva legla štenaca. Iz Belovara su stigla tri, a s Črnomerca četiri šteneta. Riječ je o štencima koji su taman dovoljno stari da jedu sami. Dakle, netko se o njima brinuo dok nisu ojačali dovoljno za samostalan život.

Proljeće je u punom jeku, pa se očekuje da će se odbačena legla štenaca u gradu pronalaziti i idućih tjedana.

„Tijekom karantene bilježili smo dobre trendove – smanjen broj pasa koji stižu u Sklonište, te povećano zanimanje građana za udomljavanje. Sada ćemo pratiti što će biti dalje. Nadamo se da će interes građana za udomljavanje pasa ostati isti te da će svi psi koji nam sada stižu, brzo pronaći novi dom i svoje ljude. Ono što moramo istaknuti kao loše, jest činjenica da dio ljudi i dalje ne poštuje Zakon o zaštiti životinja kojim je obvezno mikročipiranje pasa, te odluke lokalnih vlasti o sterilizaciji pasa. Praksa da se štenci iz drugih dijelova zemlje odbacuju u Zagrebu, treba čim prije biti zaustavljena“, istaknuo je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba u čijem je sastavu Sklonište u Dumovcu.

Građani zainteresirani za udomljavanje pasa i mačaka Sklonište mogu posjetiti radnim danom od 11 do 13 te od 16 do 18 sati, subotom između 10 i 14 sati te nedjeljom od 10 do 12 sati.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...