Gotovo sto godina razlike između dvije panorame sa Strossa: Pogled na zemaljsku štedionicu

Ugrađena ugaona poslovna zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, sagrađena je 1905-06. godine. Projekt je izrađen u atelijeru Hönigsberg & Deutsch, autori osnove su Vjekoslav Bastl i Ivan Štefan, autor unutarnjeg uređenja Oton Goldscheider, a radove je izvelo građevno poduzeće Hönigsberg & Deutsch.

Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, po preglednom rješenju višenamjenskog prostornog programa, po kvalitetno artikuliranim prostorima javne namjene, protomodernističkim konstruktivnim rješenjima, reprezentativnim oblikovnim značajkama te finoći i kvaliteti detalja, istaknuto je ostvarenje arhitekture secesijske epohe u Zagrebu i Hrvatskoj.

Razglednica s naslovnice datira između 1922. i 1926. godine.

Više o projektu Stare Razglednice Zagreba možete saznati na stranici licegrada.hr/starerazglednicezagreba

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Kuće u Mesničkoj ulici koje kriju zanimljive priče iz zagrebačke povijesti

Osim po svom izgledu i kulturnim dobrima koja se nalaze u njoj, Mesnička krije i nekoliko kuća koje pričaju zanimljive priče, a u nastavku...

Prebendari i dominikanci kao vlasnici posjeda za vrijeme srednjovjekovnog Zagreba

U vrijeme srednjovjekovnog Zagreba brojni su posjedi u okolici samog grada, a i šire, uglavnom bili u posjedu Kaptola i biskupa, no neki od...

U potrazi za različitim vrstama ruda: Stvaranje prihoda rudarenjem po Zagrebačkoj gori

Gradec je u vrijeme iznimno teškog 16. stoljeća, koje je obilježio Stogodišnji hrvatsko-turski rat, imao svojih izvora prihoda, iako su oni bili nedovoljni da...