Edukativni program u ZOO vrtu povodom Međunarodnog dana strvinara

U povodu Međunarodnog dana strvinara edukativni se programi o bjeloglavom supu organiziraju u Zoološkom vrtu grada Zagreba te Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli na Cresu.

Bjeloglavi supovi jedna su od četiri vrste strvinara koje žive u Europi, te jedina preostala u Hrvatskoj. U ekosustavu imaju važnu ulogu “higijeničarske službe” sprječavajući potencijalno širenje zaraza. Zbog svoje ugroženosti danas su strogo zaštićeni, a jedina preostala populacija u Hrvatskoj danas se gnijezdi još samo na kvarnerskim otocima.

Ovotjedni programi građanima žele približiti važnost zaštite tih veličanstvenih ptica.

U petak, 31. kolovoza 2018. godine, svi zainteresirani mogu doći u Zoološki vrt grada Zagreba na predavanje “Priča o kvarnerskim bjeloglavim supovima”. Održat će ga djelatnici Javne ustanove Priroda koja vodi Oporavilište u Belom. Sudionici će doznati novosti o bjeloglavim supovima koji su nakon oporavka pušteni u prirodu. Riječ je o pticama u čijem su spašavanju sudjelovali Cresani, posjetitelji i turisti, a djelatnici Belog u suradnji sa stručnjacima među kojima su i oni iz Zoološkog vrta, brinuli su se o njihovu oporavku do ponovnog puštanja u prirodu. Supovi sada nose GPS odašiljače zahvaljujući čemu se prati njihovo kretanje.

Dan kasnije, u subotu, u Zoološkom će vrtu biti postavljen edukativni kutak o supovima. Najmlađi će se posjetitelji moći okušati u igri Život supova te likovnoj radionici gdje će izrađivati male supove. U Edukacijskom centru bit će pojašnjeno što za hrvatske supove znači Beli. Razotkrit će to i kratak film o spašavanju i oporavku bjeloglavih supova „Vrijeme leti, hoću li i ja?“ koji će se prikazivati oba dana – u petak i subotu.

Atraktivan program priprema se i na Cresu. Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli u subotu i nedjelju, 1. i 2. rujna, ima Dane otvorenih vrata.

Zahvaljujući tome od 10 do 18 sati posjetiteljima je omogućen slobodan ulaz i obilazak izložbi. Za djecu se organiziraju radionice Creski orli. Zbog ograničenog broja mjesta na radionicama za njih je potrebna prijava putem broja 095 506 1116.

Subota ima i dvije posebnosti. U 10.30 sati spašavateljima supova bit će dodijeljena priznanja, a u 18 sati Udruga BIOM održat će predavanje „Creski bjeloglavi sup – dio šire priče o zaštiti supova Afrike, Europe i Azije“.

U Hrvatskoj danas živi svega stotinjak parova, a svoja gnijezda svijaju na Cresu, Krku, Plavniku i Prviću. Gnijezda su im na okomitim liticama tik nad morem. Zbog toga mladi supovi često stradavaju pri prvim letovima, nerijetko zbog uznemiravanja s turističkih brodova. Za opstanak bjeloglavih supova izuzetno je važna suradnja Oporavilišta s lokalnom zajednicom.

Supovi od davnina s ovčarima žive u suživotu. Spašavajući ih otočani im se odužuju za pomoć koju im supovi pružaju pri čišćenju okoliša od strvina u negostoljubivom kršu, te očuvanju ravnoteže otočnog ekosustava. Stoga danas bjeloglavi supovi imaju i nezanemariv kulturološki značaj te se smatraju simbolom otoka Cresa.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...