Edukativni program u ZOO vrtu povodom Međunarodnog dana strvinara

U povodu Međunarodnog dana strvinara edukativni se programi o bjeloglavom supu organiziraju u Zoološkom vrtu grada Zagreba te Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli na Cresu.

Bjeloglavi supovi jedna su od četiri vrste strvinara koje žive u Europi, te jedina preostala u Hrvatskoj. U ekosustavu imaju važnu ulogu “higijeničarske službe” sprječavajući potencijalno širenje zaraza. Zbog svoje ugroženosti danas su strogo zaštićeni, a jedina preostala populacija u Hrvatskoj danas se gnijezdi još samo na kvarnerskim otocima.

Ovotjedni programi građanima žele približiti važnost zaštite tih veličanstvenih ptica.

U petak, 31. kolovoza 2018. godine, svi zainteresirani mogu doći u Zoološki vrt grada Zagreba na predavanje “Priča o kvarnerskim bjeloglavim supovima”. Održat će ga djelatnici Javne ustanove Priroda koja vodi Oporavilište u Belom. Sudionici će doznati novosti o bjeloglavim supovima koji su nakon oporavka pušteni u prirodu. Riječ je o pticama u čijem su spašavanju sudjelovali Cresani, posjetitelji i turisti, a djelatnici Belog u suradnji sa stručnjacima među kojima su i oni iz Zoološkog vrta, brinuli su se o njihovu oporavku do ponovnog puštanja u prirodu. Supovi sada nose GPS odašiljače zahvaljujući čemu se prati njihovo kretanje.

Dan kasnije, u subotu, u Zoološkom će vrtu biti postavljen edukativni kutak o supovima. Najmlađi će se posjetitelji moći okušati u igri Život supova te likovnoj radionici gdje će izrađivati male supove. U Edukacijskom centru bit će pojašnjeno što za hrvatske supove znači Beli. Razotkrit će to i kratak film o spašavanju i oporavku bjeloglavih supova „Vrijeme leti, hoću li i ja?“ koji će se prikazivati oba dana – u petak i subotu.

Atraktivan program priprema se i na Cresu. Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli u subotu i nedjelju, 1. i 2. rujna, ima Dane otvorenih vrata.

Zahvaljujući tome od 10 do 18 sati posjetiteljima je omogućen slobodan ulaz i obilazak izložbi. Za djecu se organiziraju radionice Creski orli. Zbog ograničenog broja mjesta na radionicama za njih je potrebna prijava putem broja 095 506 1116.

Subota ima i dvije posebnosti. U 10.30 sati spašavateljima supova bit će dodijeljena priznanja, a u 18 sati Udruga BIOM održat će predavanje „Creski bjeloglavi sup – dio šire priče o zaštiti supova Afrike, Europe i Azije“.

U Hrvatskoj danas živi svega stotinjak parova, a svoja gnijezda svijaju na Cresu, Krku, Plavniku i Prviću. Gnijezda su im na okomitim liticama tik nad morem. Zbog toga mladi supovi često stradavaju pri prvim letovima, nerijetko zbog uznemiravanja s turističkih brodova. Za opstanak bjeloglavih supova izuzetno je važna suradnja Oporavilišta s lokalnom zajednicom.

Supovi od davnina s ovčarima žive u suživotu. Spašavajući ih otočani im se odužuju za pomoć koju im supovi pružaju pri čišćenju okoliša od strvina u negostoljubivom kršu, te očuvanju ravnoteže otočnog ekosustava. Stoga danas bjeloglavi supovi imaju i nezanemariv kulturološki značaj te se smatraju simbolom otoka Cresa.

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Posljedice zajednice s Ugarskom: Politika i društvo u Zagrebu

Za zagrebačku su povijest posebno bitne dvije godine – 1242. godine kada je izdana Zlatna bula i osnutak biskupije 1094. godine. Desetak godina nakon...

Skulptura Zlatarovo zlato smještena na zapadnoj strani Kamenitih vrata

Sa zapadne strane Kamenitih vrata nalazi se skulptura "Zlatarovo zlato", koja je rad kipara i medaljera Ive Kerdića, a nastala je 1929. godine. Skulptura prikazuje...

Kako je Donji grad oblikovao lice modernog Zagreba

Nakon što su srušene zidine Gradeca i grad se ujedinio u jednu cjelinu, Zagreb je sredinom 19. stoljeća počeo doživljavati...