Centar kulture na Peščenici slavi 65. rođendan: Sudjelujte u inicijativi Knapov spomenar

Centar Knap slavi svoj 65. rođendan! Centar kulture na Peščenici svoju je djelatnost započeo 8. svibnja 1955. godine kao Dom Kulture s ciljem obrazovanja građana radničke Peščenice. Danas, 65 godina kasnije, nažalost rođendan se ne može proslaviti, ali se kreće s inicijativom Knapov spomenar u sklopu kojeg su pozvani svi koji su tijekom godina  sudjelovali u Knapovim aktivnostima da pošalju fotografije i materijale na centar@knap.hr. Dobiveni materijali izložit će se kada se ponovno otvori Centar kulture na Peščenici. 

Od svojeg osnutka pa do danas, Centar KNAP mijenjao je nazive i način rada, međutim želja za širenjem kulture prema potrebama stanovnika Peščenice uvijek je bila misao voditilja. Godine 1960. Dom Kulture preimenovan je u Narodno Sveučilište Peščenica koje je težilo općem obrazovanju odraslih s naglaskom na kulturu. Međutim, 1969. godine ravnateljica i profesorica Ljiljana Antonijević navodi kako su rad Narodnog sveučilišta, ali i potrebe građana, prerasle dotadašnje kapacitete, te šireći svoje sadržaje i područja obrazovanja s radom kreće Zavod za kulturu i obrazovanje. Ravnateljica opisuje da je cilj i glavni zadatak zavoda mlađim generacijama i radnom čovjeku pružiti suvremena dostignuća na svim područjima kulture i obrazovanja te redovnim i izvanrednim školovanjem upotpuniti obrazovanje svih građana Peščenice. 

U daljnjem radu Centar za kulturu kreirao je svoje programe na temelju antropoloških i socioloških istraživanja o potrebama stanovnika Peščenice kako bi osmislio sadržaj koji slijedi želje zajednice. S tim se ciljem, 1980tih godina, osniva i Galerija Događanja koja se bavi propitivanjem radničke svakodnevice, akcijama i tribinama. U vrijeme kada su Galeriju vodile Branka Hlevnjak i Vedrana Kršinić realiziran je niz suradnji i umjetničkih intervencija na području kvarta. Primjerice, oglasni stupovi – kišobrani kipara Svana Vujčića, obojane žardinjere Dragutina Kovačevića, zatim reljef ‘Mladenci’ Ivana Lesjaka na Dvorani za vjenčanje u zgradi općine Peščenica. U tom periodu također nastaje i  jedinstveni tematski autorski park ‘Mali princ’ sa skulpturom dječaka s ružom kiparice Nade Orel.  

Naime, omogućiti i učiniti kulturu što pristupačnijom građanima Peščenice i danas je vizija Centra Knap. Stoga u svom radu s akcijama poput Volim Pešču!, nastavlja se umjetnički obogaćivati i aktivirati javni prostor Peščenice. Također, pružajući široki raspon kulturnog sadržaja (plesnog, likovnog, glazbenog i dramskog) namijenjenog svim uzrastima, utječe se na društvenu koheziju lokalne zajednicu, koja i danas Knap vidi kao mjesto susreta velikog broja stanovnika Peščenice. 

“Danas, kada zbog izvanrednih okolnosti 65. rođendan nismo u mogućnosti proslaviti s našim polaznicima i polaznicama te s vjernom publikom, želimo naglasiti koliko smo zahvalni našoj zajednici na suradnji. Kada nam prilike to dopuste, mi ćemo nastaviti s radom i održati neizostavnu,  besplatnu i  višednevnu manifestaciju Dani kulture na Pešči”

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...