Borba protiv širenja protestantizma u Zagrebu: Stav Hrvatskog sabora i Crkve

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Naravno, brige iz 16. stoljeća nisu nestale samo tako, pa tako Zagreb u novom stoljeću nije bio pošteđen novih požara, potresa i kuge, kao i još uvijek prisutne turske opasnosti, unatoč sklopljenom miru. 

Uz prirodne nepogode i ratne neprilike, u Zagrebu se vodila velika borba protiv protestantizma kojom su vladajući krugovi htjeli učvrstiti Katoličku crkvu, kao i suzbiti širenje slobodnih svjetovnih ideja renesanse. Protestantizam se na ovim područjima pojavio već u 16. stoljeću, tako da je u Zagrebu bilo protestanata, iako se Hrvatska, zajedno s Katoličkom crkvom, čvrsto protivila drugoj religiji na “domaćem terenu”.

Još sredinom 16. stoljeća – 1567. godine – Hrvatski je sabor donio odluku da svatko tko istupi iz Katoličke crkve ne može imati nikakvog imetka ili zauzimati neku bitnu poziciju u državi, no čak je i u redovima zagrebačkog svećenstva bilo pristaša protestantizma. 1574. godine je održana i svečana ceremonija u katedrali kojom su kanonik Gjuro Tralja i nekadašnji župnik Mihajlo Bučić izopćeni iz Katoličke crkve zbog svojih stavova o protestantizmu.

Kako bi se zaustavilo širenje ideje protestantizma, biskup Drašković je u Zagrebu osnovano sjemenište jer su mnogi mladići, koji su odlazili na bogoslovne nauke u inozemstvo, napuštali katoličku vjeru i prelazili na protestantizam.

Iako su Hrvatski sabor i Katolička crkva snažno stali protiv protestantizma, a Hrvatski sabor čak donio odluku o tome kako je katolička vjera jedina dopuštena vjera u Hrvatskoj, početkom 17. stoljeća u Zagrebu je bilo dosta stanovnika koji su bili naklonjeni protestantizmu. 

Kako bi zaustavili širenje protestantizma, u Zagrebu su razvili jaku protureformatorsku djelatnost na čijem su čelu bili biskup Šimun Bratulić i ban grof Tomo Erdody. Kralj Rudolf je odlukom iz 16. siječnja 1608. godine odlučio da je jedino katolička vjera dopuštena u Hrvatskoj i Slavoniji, te taj zaključak kasnije Sabor proglašava zakonom.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Nova izložba Akademije likovnih umjetnosti na Maksimirskoj ulici

Izložba na panelima u Maksimirskoj ulici u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti i Centra za kulturu i informiranje Maksimir.

Povijest najvažnijeg dijela javnog prijevoza u Zagrebu

Danas se velika većina Zagrepčana koristi javnim prijevozom, većinom novim niskopodnim tramvajima, zbog čega smo odlučili podijeliti nekoliko informacija o povijesti zagrebačkog električnog tramvaja. Tramvajski...

Niz različitih događanja koji prethode Maršu za životinje

Od ponedjeljka 3. prosinca 2018. godine, Maršu za životinje prethodit će niz raznih događanja u Zagrebu, koji će kulminirati samim Maršem. U bogatome programu...