Arhitekt kultnog nebodera u Laginjinoj – Ivan Vitić

Ivan Vitić, poznati hrvatski arhitekt, rođen je na 21. veljače 1917. godine u Šibeniku. Završio je tehnički fakultet u Zagrebu, a od 1941. do 1943. je radio kao asistent na Katedri za arhitektonske kompozicije, kasnije kao suradnik Alfreda Albinija, hrvatskog arhitekta židovskog podrijetla.

Radio je u Ministarstvu graditeljstva Narodne Republike Hrvatske od 1945. do 1946. godine, a poslije je prešao u novoosnovani Arhitektonski projektni zavod, nakon kojega je od 1947. do 1950. radio kao arhitekt Ministarstva vanjskih poslova FNRJ.

Na fakultetu je od 1951. do 1965. godine vodio Projekt biro “Vitić”, kasnije poznat pod imenom “AB 17”.

Projektirao je više obiteljskih vila po Zagrebu, školu u Šibeniku, Pionirski grad (danas Grad Mladih) u Zagrebu, stambene zgrade u Zadru, motele Sljeme u Biogradu, Trogiru i Rijeci, kao i tipološki isti objekt motel Košuta kod Kragujevca u Srbiji. Također je radio i domove JNA u Šibeniku, Splitu i Komiži.

Vrhunac njegova stvaralaštva označilo je projektiranje i izgradnju tadašnje Zgrade društveno-političkih organizacija (Zgrada CK SKH) u Zagrebu od 1961. do 1968. godine, danas zgrade poznate kao Kockica.

Kockica s južne obale rijeke Save

Po urbanoj dispoziciji i oblikovanju te stambenoj tipologiji, ističe se njegov stambeni sklop na uglu Laginjine i Vojnovićeve ulice u Zagrebu – među Zagrepčanim poznat kao Vitićev neboder.

Vitićev neboder u prosincu 2016.
Vitićev neboder u svibnju 2017.

Suvremenu arhitekturu jasnih kubičnih volumena i živa kolorizma, s izrazitim mediteranskim značajkama, često interpolira u stare ambijente dalmatinskih gradova poput Zadra, Šibenika, Komiže i Splita.

Po njemu je nazvan Kulturni centar u Komiži.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Pročitajte i ovo:

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada nisu mijenjale svoje lice. Zato danas uživamo na Zrinjevcu, Gornjem gradu, Manduševcu, Maksimiru i slično,...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....