Na sjeverozapadnom dijelu poluotoka Pelješca, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u južnoj Hrvatskoj, smjestio se Ston – malo naselje čiji povijesni značaj daleko nadmašuje njegovu skromnu veličinu. S tek nešto više od 2.500 stanovnika, ovo je mjesto kroz stoljeća bilo jedno od strateški najvažnijih uporišta Dubrovačke Republike. Ston je ponajprije poznat po monumentalnim obrambenim zidinama koje se od Stona protežu sve do susjednog Malog Stona u duljini od približno 5,5 kilometara, čineći najduži fortifikacijski sustav u Europi i drugi najduži na svijetu – odmah iza Velikog kineskog zida. Uz zidine, Ston je kroz povijest bio neizmjerno važan zahvaljujući svojim solanama, jednom od najvrjednijih gospodarskih resursa Dubrovačke Republike, koje su u pogonu i danas kao jedne od najstarijih djelujućih solana na svijetu.
Stonska povijest seže u antičko doba. Na ovom su se području nalazila rimska naselja, a tragovi ljudske prisutnosti potvrđeni su i u još starijim razdobljima. Ključan preokret u povijesti Stona nastupio je 1333. godine, kada je Dubrovačka Republika stekla Pelješac i Ston od bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Odmah po stjecanju tog teritorija Dubrovčani su prepoznali izniman strateški i gospodarski značaj Stona te pokrenuli izgradnju moćnog obrambenog sustava. Zidine su podizane postupno tijekom 14. i 15. stoljeća, a njihova primarna zadaća bila je zaštita solana koje su Republici donosile goleme prihode. Sol je u srednjovjekovnom svijetu bila izuzetno cijenjena roba, a stonske su solane Dubrovačkoj Republici osiguravale monopol nad trgovinom solju na širokom prostoru, što je bitno pridonijelo bogatstvu i političkoj moći te male jadranske države.
Stonske zidine najmonumentalniji su spomenik ovog malog mjesta i ujedno njegova najznačajnija turistička znamenitost. Fortifikacijski sustav povezuje Ston i Mali Ston – dva naselja smještena na suprotnim stranama prevlake koja poluotok Pelješac spaja s kopnom. Zidine su ojačane četrdesetak kula i pet utvrda, a cjelokupni fortifikacijski kompleks smatra se jednim od najambicioznijih graditeljskih pothvata Dubrovačke Republike. Tijekom svoje duge povijesti zidine su pretrpjele oštećenja uslijed potresa, napose razornog potresa iz 1667. godine koji je teško pogodio i sam Dubrovnik. U novije su vrijeme provedeni opsežni restauratorski zahvati s ciljem očuvanja ovog jedinstvenog spomenika za buduće naraštaje. Stonski fortifikacijski sustav danas privlači posjetitelje iz cijeloga svijeta, koji se mogu popeti na zidine i uživati u zapanjujućem pogledu na Pelješac, Malostonski zaljev i okolne otoke.
Stonske solane spadaju među najvrjednije kulturno-gospodarske spomenike u Hrvatskoj. Proizvodnja soli na ovom mjestu traje neprekidno već više od 4.000 godina, a solane su i danas u pogonu, čime se ubrajaju među najstarije aktivne solane na svijetu. U doba Dubrovačke Republike stonska je sol bila jedan od stupova gospodarstva čitave države – Republika je strogo nadzirala proizvodnju i trgovinu solju, a prihodi od te djelatnosti činili su znatan dio državnog proračuna. Solane se prostiru na površini od oko 16 hektara i koriste tradicionalne metode dobivanja soli isparavanjem morske vode u plitkim bazenima pod djelovanjem sunca i vjetra. Uz solane, Ston i Mali Ston danas su nadaleko poznati i po uzgoju školjaka, osobito kamenica i dagnji, u čistim vodama Malostonskog zaljeva. Malostonske kamenice slovë kao jedne od najkvalitetnijih na čitavom Sredozemlju i predstavljaju važan dio lokalne gastronomske ponude.
Ston danas čini jedinstven spoj povijesne baštine, prirodnih ljepota i gastronomske tradicije. Osim zidina i solana, u mjestu se nalaze brojne crkve i javne građevine iz vremena Dubrovačke Republike koje svjedoče o nekadašnjoj važnosti ovog malog naselja. Gotička arhitektura prisutna je u cijelom mjestu, a posebno se ističu Knežev dvor, crkva sv. Vlaha i franjevački samostan. Administrativno je Ston organiziran kao općina koja obuhvaća šire područje s više naselja. Turizam je danas najvažnija gospodarska grana – posjetitelji pristižu radi obilaska zidina, degustacije svježih kamenica i lokalne stonske soli te uživanja u autentičnom dalmatinskom ugođaju mjesta koje je stoljećima obnašalo ulogu daleko veću od svoje veličine. Ston je ujedno i polazna točka za istraživanje Pelješca, jednog od najdužih hrvatskih poluotoka, poznatog po vinogradima, plažama i pittoresknim mjestašcima.