Palača Vojkffy-Paravić u kojoj se nalazi Hrvatski institut za povijest

Na gornjogradskoj adresi Opatička 10 smjestila se palača Vojkffy-Paravić u kojoj se nalazi Hrvatski institut za povijest. Palaču je izgradio 1840. godine Aleksandar Brdarić, a od 1882. godine je sjedište Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade.

Palača je dobila ime kraljevskom savjetniku Josipu Vojkoviću/Vojkffy i po njegovoj kćerki koja je nasljedila palaču – Ani Paravić.

Nakon što je imenovan odjelnim predstojnikom, Iso Kršnjavi ju je dao preurediti prema nacrtima Hermanna Bollea, koji je sačuvao osnovu palače i glavne elemente klasicističkog stila. Ideja Ise Kršnjavog je bila da se likovnim sredstvima izraze kultura antike, renesanse, humanizma i kršćanstva kao temelj prosvjetne politike 19. stoljeća.

Ispred same zgrade nalazi se željezna ograda izrađena u renesansnom stilu koja je iskovana u zagrebačkoj Obrtnoj školi, a sadržava grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Druge objave

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Baška na Krku: od Bašćanske ploče i muzeja do Velike plaže duge 1800 metara

Baška je naselje i općina na otoku Krku u...

Stari grad Dubovac iznad Karlovca: frankopanski kaštel na 185 metara i nacionalno svetište Josipa

Stari grad Dubovac je renesansni kaštel s gotičkim elementima...

Crikvenica, Lovran i Novi Vinodolski: tri destinacije uz Kvarner i vinodolski kraj

Tri lokalne samouprave na primorskoj zapadnoj obali Hrvatske -...

Šibenik kao „grad tvrđava“: kaštel sv. Mihovila, utvrde Barone i sv. Ivana te pomorska utvrda sv. Nikole

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu,...

Pročitajte i ovo:

Legenda o završetku rata koji se dugo vodio na hrvatskom području

Cijeli slobodni teritorij Hrvatske i Slavonije, sredinom 16. stoljeća, bio je u konstantnoj opasnosti od prodora Turaka, kao i Zagreb, pa se Hrvatski sabor...

Kako se počelo formirati zagrebačko područje nakon povlačenja Panonskog mora

Snagom vode i razmicanjem Zemljine kore, na području kod Podsuseda, nastaje prolom koji je “prekinuo” spoj Samoborske i Zagrebačke gore, čime ta dva gorja...

Kako su se rudarenjem na Medvednici stvarali prihodi

Gradec je u vrijeme iznimno teškog 16. stoljeća, koje je obilježio Stogodišnji hrvatsko-turski rat, imao svojih izvora prihoda, iako su oni bili nedovoljni da...