Novi tjedan znači da je vrijeme za još jedan pregled bitnih datuma koji nam prethode, a naš Vedran Danko je skupio nekoliko zanimljivih.
06.03.
Na današnji dan 1355. godine se u sudskim spisima (parnica između ljekarnika Jakova (Jacobus apothecarius) i jednoga zagrebačkog krznara) po prvi puta spominje ljekarna „K crnom orlu“ (taj podatak nam otkriva da je ljekarna postojala i ranije). Zanimljiv je podatak da se najstarija zagrebačka ljekarna nalazila na Gradecu (dok se na susjednom Kaptolu prva ljekarna pojavlju dvjestotinjak godina kasnije). Ljekarna nikada nije prestajala s radom, a i u današnje vrijeme predstavlja pravu turističku atrakciju u Zagrebu.
Nekada se nalazila u Kamenitoj ulici (na uglu sa Habdelićevom ulicom), dok se od početka 20. stoljeća nalazi u zgradi u Kamenitoj ulici. Samu zgradu je u klasicističkom stilu, u prvoj polovici 19. st., podigao zagrebački graditelj Bartol Felbinger.

Jedan od njezinih ljekarnika bio je Niccolo Alghieri (oko 1399. godine), unuk slavnog Dantea Alighierija, autora „Božanstvene komedije.“
U čast tome, u kavani Johann Franck postoji kutak posvećen ovoj zagrebačkoj znamenitosti.
Na današnji dan 1941. godine u Zagrebu je umro Vladimir Šterk (1891. – 1941.), hrvatski arhitekt. Prema nekrologu bio je jedan od prvih asistenata na Tehničkoj visokoj školi, kasnije Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Projektirao je i izveo mnogo vila, stambenih kuća i drugih zgrada u Zagrebu, zagrebačkoj okolici, Slavonskom Brodu, Osijeku i Vinkovcima, a jedno o najpoznatijih djela mu je dio unutarnjeg uređenja jugoslavenskog paviljona u Barceloni (projekt arhitekta Dragiša Brašovan).
07.03.
Na današnji dan 1557. godine Zagreb (odnosno Gradec, jer je Zagreb po službenim dokumentima kao jedinstvena općina od 7. rujna 1850. godine) službeno prvi put spomenut kao glavni grad tadašnje kraljevine na zasjedanju Sabora kraljevine Hrvatske i Slavonije.

Zbog straha od napada turaka Sabor je tražio od kralja “da se pobrine za svoju kraljevsku varoš na brdu Grič koja je glavni grad ovih kraljevina”. Smatra se da je od tada Gradec i službeno glavni grad Hrvatske (sve do osnivanja Hrvatskog kraljevinskog vijeća od strane Marije Terezije koje seli u Varaždin. Varaždin ostaje glavnim gradom sve do velikog požara 1776. godine nakon čega se Gradec (Zagreb) opet vodi kao glavni grad i tako ostaje sve do današnjeg dana.
08.03.
Na današnji dan 1872. godina u Krapini je rođen hrvatski kipar Rudolf Valdec. Završio Obrtnu školu u Zagrebu, studirao kiparstvo na akademijama u Beču i Münchenu. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1908–29); član JAZU (danas HAZU) od 1919. godine. Autor je brojnih skulptura i reljefa. U Zagrebu su poznati njegovi radovi: poprsja (Franjo Rački, Stjepan Miletić, Josip Juraj Strossmayer, Izidor Kršnjavi, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Mažuranić, vatroslav Jagić, Ferdo Livadić)) i alegorije Pod utjecajem bečke secesije (Prosvjeta, Sove, Hrvatica koja štiti trgovinu i obrt, Marija Magdalena; Ljubav, sestra smrti; Memento mori). Njegovi dekorativni radovi nalaze se na bivšoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Umjetničkome paviljonu i drugim javnim ustanovama, os. bankama, u Zagrebu.

Najpoznatiji učenik mu je poznati hrvatski kipar Jozo Turkalj. Istaknuo se kao kulturni i javni radnik, a znatne je uspjehe postigao kao likovni pedagog.
Na današnji dan rodio se Mato Lovrak (Veliki Grđevac pokraj Bjelovara), hrvatski dječji pisac. Iako je pisao i pripovijetke, najpoznatiji je po romanima tematski vezanima uz djetinjstvo. Najpopularniji romani su mu: Vlak u snijegu (prvotni naslov Djeca velikog sela, 1930.), Družba Pere Kvržice (1933.), Devetorica Hrabrih (1958.) i Iskrica (1959.), a smatraju se klasicima hrvatske dječje književnosti.
Lovraku u čast u Velikom Grđevcu održavaju se Lovrakovi dani kulture u sklopu kojih se dodjeljuje i Nagrada “Mato Lovrak”. Također je u njegovom rodnom mjestu izgrađen Kulturni centar “Mato Lovrak” u sklopu kojega se nalazi književnikova spomen-soba, “Mlin Družbe Pere Kvržice” i željeznički kolosijek na kojem je postavljena parna lokomotiva sa tri vagona, kao uprizorenje Lovrakova djela Vlak u snijegu.
Hrvatski školski muzej u Zagrebu čuva ostavština i radna soba Mate Lovraka, koju je muzeju darovala piščeva kći Đurđica Lovrak Vujasinović.
09.03.
Na današnji dan 2000. godine umro je Ivo Robić (1923. – 2000.), hrvatski pjevač i skladatelj zabavne glazbe. Poznat je pod nadimkom Mister Morgen (prema njegovom prvom uspješnom albumu na njemačkom – Morgen). O(t)pjevao je mnoge pjesme o Zagrebu: Tebi Zagreb moj, Zagreb Zagreb (Vraćam se Zagrebe tebi), Meštovićev zdenac, Golubovi, Zagrebačke noći i mnoge druge. Grad Zagreb mu se 2013. godine odužio za njegove pjesme tako da je imenova jednu ulicu na području Remetinca njegovim imenom.

Na današnji dan 2000. godine u Baselu je umro Žarko Dolinar, hrvatski anatom, stolnotenisač i kolekcionar (Koprivnica, 3. VII. 1920 – Basel, 9. III. 2003). Diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1959. doktorirao. Dobio 1961. stipendiju Medicinskoga fakulteta u Baselu; od 1963. živi stalno u Baselu, gdje se 1969. habilitirao i nakon diferencijalnih medicinskih ispita bio promaknut u prosektora s pravom ekskatedralne nastave. Predavao na medicinskom i stomatološkom fakultetu, bavio se istraživačkim radom u području anatomije, morfologije, patologije, citologije, histologije, embriologije, pisac je mnogobrojnih članaka, knjiga i udžbenika. Kao stolnotenisač bio je višestruki državni prvak; 1936–59. nastupio 74 puta za državnu reprezentaciju, osvojio 25 međunarodnih naslova, 8 medalja na svjetskim prvenstvima: zlatnu (svjetski prvak 1954. u paru s V. Harangozom), 4 srebrne i 3 brončane. Športski djelatnik i osnivač međunarodnih športskih organizacija. U Švicarskoj suosnivač i predsjednik ogranka Matice hrvatske, Hrvatske kulturne zajednice i osnivač udruge Almae Matris Croaticae Alumni (AMCA), dobitnik medalje »Henri Dunant« (1985), u Izraelu 1993. dobitnik Medalje Pravednika među narodima. (preuzet tekst sa stranice: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15793)
Grad Zagreb mu je dodijelio ulicu i nazvao osnovnu školu na Kajzerici njegovim imenom u kojoj je bila izložba „Žarko Dolinar – sportaš, znanstvenik, humanist” 2015. godine.
10.03.
Na današnji dan 1889. godine u Solinu se rodio Jozo Kljaković, hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.
Motivi njegovih sliak su religijski i zavičajni, , a od poznatijih ističe se ciklus od 14 fresaka u crkvi Sv. Marka u Zagrebu, Trgovačko-obrtničkoj komori (s Omerom Mujadžićem) i Gradskoj vijećnici u Zagrebu.
Kuću na Rokovu perivoju 4 oporučno je ostavio gradu Zagrebu i u njoj se nalazi Memorijalna zbirka Joze Kljakovića. Zbirka ima 317 predmeta: umjetnine (ulja na platnu, crteže i skulpture), stilski namještaj, biblioteka, fotografije, dokumentacija a 1983. godine predana je na upravljanje Centru za likovni odgoj Grada Zagreba

Na današnji dan 1895. godine u Somboru se rodio Stjepan Gomboš, hrvatski arhitekt. Od 1922. godine djeluje u Zagrebu, gdje je radio u atelijerima R. Lubinskoga i H. Ehrlicha, 1931–41. zajedno s M. Kauzlarićem, s kojim je sudjelovao na izložbama umjetničke skupine Zemlja. Od njegovih projekata najviše se ističu stambene (Bratimska blagajna, Ul. kneza Mislava 18 i 20, 1929; Petrinjska 11, 1932; Maksimirska 4, 1933; Boškovićeva 24, 1935; Brešćenskoga 7, 1938., sve u Zagrebu), stambeno-poslovne (Zvonimirova 17, 1938., u Zagrebu) i javne zgrade te vile u Zagrebu (Novakova ulica 15, 1932., i 24, 1936; Zamenhofova 9, 1936), na Hvaru, Korčuli (1933) i Koločepu (1938). U poraću je Gomboš projektirao pretežito objekte industrijske arhitekture (Prvomajska u Zagrebu, »Đuro Đaković« u Slavonskome Brodu). Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1970).
12.3.
Na današnji dan 1979. godine osnovani su Zagrebački mališani, najstariji dječji zbor u Hrvatskoj. Osnovao ih je glazbeni pedagog Zlatko Kubik (voditelj i dirigent zbora od osnutka do svoje smrti 2013. godine) pod nazivom “Trešnjevački klinci”, no samo ime je bilo aktualno samo nekoliko mjeseci kada dobivaju naziv „Trešnjevački mališani“ pod kojim su djelovali do 1989. godine kada su se preimenovali u “Zagrebački mališani”, pod kojim djeluju i danas. Uz mnogobrojne pjesme koje su otpjevali, najpoznatije i jedne od ljepših vezanih uz grad Zagreb su: Zag-zagi-Zagreb (1986.) i Zakaj volim Zagreb (1992.)
O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.