Na današnji danObilježavanje rođenja kralja kemije, Vladimira Preloga

Obilježavanje rođenja kralja kemije, Vladimira Preloga

„Koliki je moj doprinos znat će se najbolje za sto godina. Ja sam svoj posao napravio. Pri tome se osjećam kao čvorić u velikom tkanju.“ Ovo su riječi koje je jedan od najboljih kemičara 20. stoljeća Vladimir Prelog izrekao prigodom primanja Nobelove nagrade 1975. godine.

Prelog je rođen na današnji dan 1906. godine u Sarajevu. Doselio se s roditeljima u Zagreb početkom 1. svjetskog rata. Školovao se u glavnom gradu Hrvatske, te Osijeku, a diplomirao na Češkom institutu za tehnologiju u Pragu 1929. godine stekavši stupanj inženjera kemije.

Na početku Velike depresije počeo je raditi u privatnom tvorničkom laboratoriju u Pragu, gdje je vodio proizvodnju rijetkih kemikalija koje u to vrijeme nisu bile dostupne na tržištu. 1935. godine pozvan je da radi na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je preuzeo mjesto predavača organske kemije. Također je podučavao studente u kemijskom inženjerstvu.

Iste je godine počeo raditi istraživanja u farmaceutskoj tvornici „Kaštel“ (danas „Pliva“). 1941. godine, kad su njemačke trupe okupirale Zagreb, on i njegova supruga prihvatili su poziv njegovih kolega i prebjegli u Švicarsku. Prelog je nastavio rad na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH). 1957. godine je promaknut i preuzeo je mjesto direktora organskog laboratorija, koje je ranije zauzimao Leopold Ružička.

Na osnovi formalnih otkrića i općih pravila njegove su se studije usmjerile na stereokemiju. Prelog je ispitivao aspekte kiralnosti u kemiji i uveo takozvani R-S sustav u organsku kemiju. Radeći sa stereoizomerima, kreirao je novu verziju izomerizacije koju je nazvao ciklostereoizomerizacijom. Prelog je rafinirao kemijski adamantin iz nafte čija je struktura atoma ugljika u obliku dijamanta.

Njegov opus obuhvaća više od 400 znanstvenih radova. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, a kruna je svemu Nobelova nagrada za kemiju, za istraživanja stereokemije organskih molekula i reakcija, koju je 1975. podijelio s britanskim znanstvenikom J. W. Cornforthom. Bio je član ili počasni član mnogih svjetskih znanstvenih društava i akademija znanosti te počasni doktor uglednih svjetskih sveučilišta (Liverpool, Pariz, Cambridge, Bruxelles, Manchester, Barcelona). U Hrvatskoj je bio počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, počasni član JAZU (danas HAZU) od 1986., dobio je medalju Hrvatskoga kemijskoga društva „Božo Težak“ (1989). Potpisnik je Apela za mir u Hrvatskoj, koji je 1991. potpisalo više od 100 dobitnika Nobelove nagrade.

HAZU

Zauvijek nas je napustio u Zürichu, 7. siječnja 1998. godine. Njegova urna prenesena je u Zagreb i nakon komemoracije u palači HAZU svečano položena u grobnicu HAZU na Mirogoju.

Njegovo ime nose mnoge ustanove, ulice, nagrade i manifestacije. Još za njegova života, Pliva i Hrvatsko kemijsko društvo utemeljili su nagradu Vladimir Prelog koja se dodjeljuje mladim znanstvenicima za rezultate u području organske kemije. Iste godine u Zürichu je osnovano Švicarsko- hrvatsko društvo Vladimir Prelog. Počasni građanin Zagreba (1989.), Sarajeva (1992.) i Osijeka (1994.).

Ulica Vladimira Preloga u Zagrebu

Ime Vladimira Preloga nose ulice u Zagrebu i Sarajevu, gdje mu je podignuta i spomen-ploča na rodnoj kući. U Zagrebu su mu poprsja postavljena na ulazu u Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i u Institutu Plive, a u Osijeku je poprsje postavljeno pored gimnazije koju je pohađao. Replika poprsja iz Zagreba postavljena je i u Pragu. Kemijska i geološka tehnička škola u Zagrebu promijenila je ime u Prirodoslovna škola Vladimira Preloga. Od 2004. u Zagrebu u sklopu Društva diplomiranih inženjera i prijatelja kemijsko-tehnološkoga studija djeluje Akademski zbor Vladimir Prelog. U Sarajevu je Hrvatsko kulturno društvo Napredak utemeljilo fond za stipendiranje mladih i nazvalo ga u čast dvojice svojih nekadašnjih stipendista i nobelovaca, Vladimira Preloga i Ive Andrića. Poštanske marke s Prelogovim likom izdale su Hrvatska i Bosna i Hercegovina.


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.


Naslovne teme