Dvije važne uloge na Kaptolu i njihov odnos: Život nakon utemeljenja biskupije 1094. godine

Nakon utemeljenja biskupije u Zagrebu 1094. godine, kralj Ladislav je biskupu i kanonicima podijelio zemljišta na brežuljku s lijeve strane potoka Medveščaka. Biskup je u toj podijeli dobio uže naseljeno područje (kaptolski trg), odnosno teritorij župnoga utvrđenog grada s Vlaškom ulicom, nenaseljeno zemljište kaptolske ulice, dok su kanonici dobili zemljišta Nove Vesi i jednog dijela Opatovine.

Prve je kanonike, koji su pristigli u Zagreb, imenovao sam kralj Ladislav, nakon čega se ta uloga prebacuje na biskupa, a kasnije (polovicom 13. i 14. stoljeća) na pape i kraljeve.

U to je vrijeme svjetovnu vlast na Kaptolu imao samo biskup – kao vlasnik jedinoga naseljenog prostora, pogotovo kada je od 12. stoljeća imao i povlasticu da samo on može suditi podanicima svoga grada.

Kanonici su, kao kaptolska zajednica, postali sudionicima teritorijalne vlasti na kaptolskom teritoriju te kada su se njihova stara zemljišta (Nova Ves i Opatovina) počela naseljavati od 14. stoljeća nadalje. Tada su kanonici već odavno bili vlasnicima i zemljišta kaptolske ulice, a darovao im ga je biskup Stjepan II 1227. godine, zajedno s ribnjakom i okolnim zgradama, kako bi na njemu podigli kanoničke kurije, te se okupe oko katedrale.

Cilj je bio da se tako započne s naseljavanjem kaptolske (kanoničke) ulice, no to je započelo tek krajem 13. i u 14. stoljeću.

Na području kaptolskog teritorija, uz biskupa najvažniju ulogu imaju kanonici. Prvi pristižu u Zagreb, odmah nakon utemeljenja biskupije, kao biskupovi pomoćnici, te se utemeljuje i njihov zbor – Kaptol – kao savjetujuće vijeće biskupa.

No, kanonici nisu bili organizacijski jaki, te nisu imali niti većeg utjecaja i odlučujuće riječi na Kaptolu. Prevlast je imao biskup koji je kanonike, barem u početku, često imenovao sam i po svojoj volji. S vremenom, njihova zajednica, Kaptol, kao štićenica ugarskih kraljeva i zahvaljujući gospodarskom jačanju i važnim javnim dužnostima, razvija se u ugledno i utjecajno tijelo.

Zbog tih svojih prava i nazora, često su dolazili u oštre sukobe sa svojim poglavarima, te dolazi do čestih sporova i neslaganja između njih i biskupa. Kaptol je obično bio na kraljevoj, a biskup na strani opozicije protiv kralja.

U građanskom ratu, koji je izbio oko 1220. godine, a koji se vodio između kralja Andrije II i njegova sina Bele, biskup Stjepan I i Kaptol su se našli na suprotnim stranama. Biskup Stjepan I je bio na strani kralja, a Kaptol uz kraljeva sina.

Tada dolazi do većeg sukoba te kanonici biskupa optužuju kod samog pape – tvrdili su da je počinio ubojstva, napadao kanonike, zapalio stolnu crkvu i obavljao biskupske dužnosti iako je bio izopćen iz crkve. Te su optužbe očito upalile, te je biskup bio osuđen i maknut s biskupske stolice.

Ni za vrijeme njegova nasljednika, Stjepana II, koji je kanonicima bio prividno naklonjen, i koji je osnovao još jedan kaptol u Čazmi 1232. godine, biskupsko-kaptolski odnosi se ne popravljaju.

Stjepan II Kaptolu preotima njegove najvrjednije posjede, poput Varaždinskih toplica, Vugre i Zeline, u zamjenu za neznatna bezvrijedna imanja.

I u razvijenijem vijeku nastavljaju se neprijateljstva i sukobi između biskupa i kanonika, a uzroci su najčešće bili političke i gospodarske naravi.

Kaptol, zbor kanonika, razvija se u važan dio crkvene uprave, a već krajem 12. stoljeća (vjerojatno i ranije), broji 32 člana. Organizacija je bila planska i čvrsta, a nosioci određenih zvanja imali su točno određene upravne i crkvene dužnosti. Najugledniji je bio kanonik prepozit – predsjednik zbora – otprilike kao što će kasnije biti sudac u gradskom vijeću.

Druge objave

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Baška na Krku: od Bašćanske ploče i muzeja do Velike plaže duge 1800 metara

Baška je naselje i općina na otoku Krku u...

Stari grad Dubovac iznad Karlovca: frankopanski kaštel na 185 metara i nacionalno svetište Josipa

Stari grad Dubovac je renesansni kaštel s gotičkim elementima...

Crikvenica, Lovran i Novi Vinodolski: tri destinacije uz Kvarner i vinodolski kraj

Tri lokalne samouprave na primorskoj zapadnoj obali Hrvatske -...

Šibenik kao „grad tvrđava“: kaštel sv. Mihovila, utvrde Barone i sv. Ivana te pomorska utvrda sv. Nikole

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu,...

Pročitajte i ovo:

Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na južnom dijelu parka Zrinjevac

Između parka Zrinjevac i Trga Josipa Jurja Strossmayera smjestila se palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - skraćeno HAZU. Palača HAZU je slobodnostojeća dvokatna palača...

Iskoristili smo prekrasnu subotu za obilazak centra grada…

Tko prošlu subotu nije proveo na suncu, ne zna što je propustio! Istina, temperature jesu bile nešto više, no to nije spriječilo veliku masu...

Kako su izgledale granice za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata: Ostaci ostataka

Stogodišnji hrvatsko-turski rat započeo je Krbavskom bitkom 1493. godine, a završio je točno sto godina kasnije kod Siska. Turci su pod Sisak došli 15....