Kakav je utjecaj Zlatna bula iz 1242. godine imala prema gradskoj vlasti tadašnjeg Gradeca

Zlatnom bulom je Zagreb dobio brojne povlastice, pa tako i povlastice plemića, čime se izjednačio kao gradska cjelina s plemićkom osobom – feudalcem, čime dobiva prava poput pripadnika plemićkog staleža. Zagreb se oslobodio banske, županijske i biskupske vlasti, te je postao kraljev štićenik – podređen direktno kraljevskoj kruni. Tada je ta podređenost bila usmjerena direktno predstojniku kraljevske komore taverniku, koji je tada u ime kralja vladao nad kraljevskim slobodnim gradovima, tako i Gradecom.

Gradski sudac se birao jednom godišnje po izboru građana, i to redovito 3. veljače, na dan gradskog patrona Sv. Blaža, u gradskoj vijećnici ili pak pred njom (na Markovom trgu) pod vedrim nebom. Istodobno s izborom gradskog suca, birali su se i prisežnici (iurati), kao i gradski zastupnici ili savjetnici (consiliarii). Prisežnici i gradski zastupnici su s gradonačelnikom činili gradsku upravu, tj. tijelo koje je u ime općine upravljalo gradom. Prisežnika je bilo osam, a zastupnika dvadeset (u izvanrednim slučajevima dvadeset i četiri).

Obveze i dužnosti gradske uprave, na čijem je čelu bo gradski sudac, bile su opsežne i raznolike, a prije svega, gradska se uprava brinula da se poštuju i čuvaju povlastice, posebno one koje je Gradec dobio izdavanjem Zlatne bule 1242. godine.

Gradska je uprava također i predlagala i donosila nove zakone, odredbe i statute, te se brinula za red, obranu grada i sigurnost svih građana. U popis obveza gradske uprave je ulazila i briga za odgoj mladeži i školstvo, briga za zdravlje i imovinsku sigurnost građana, kao i zaštitu građana od nepravednih i teških banskih i kraljevskih tereta i daća.

Gradska je uprava imala pravo nadzora i vlasti nad građanskom, kao i nad općinskom imovinom, te je nadzirala sve promjene vlasništva nad nekretninama, te ih zapisivala u gruntovne knjige i uvodila građane u posjed. Također, uprava je potvrđivala najamne i kupoprodajne ugovore, a svaka promjena bi joj se morala prijaviti.

Kada govorimo o posjedima, gradska uprava se brinula i za gradske posjede, te se borila za njih i parničila u slučaju potrebe za tim. U ime općine je sklapala ugovore i nagodbe, te je nastojala da se općinska imovina što bolje iskoristi.

Također, jedna od zadaća gradske uprave je bilo i razrezivanje poreza, ali su i budno pazili da sami nameti kralja, kao i državni porezi, ne budu preveliki teret za sam grad.

Gradska uprava je pazila i na obrt i trgovinu, te se posebno brinula da mjere i vage budu ispravni, a roba koja se prodaje bude zdrava i svježa.

U vremenu razvitka grada, jedna od važnih zadaća gradske uprave je bilo i primanje novih stanovnika, te podjela građanskog prava, ali je mogla i dopustiti iseljavanje iz grada.

Kriminalci i prijestupnici su protjerivani iz svoje sredine, daleko od gradskih zidina, neki na kraće ili dulje vrijeme, a neki čak i doživotno.

Kod nekih važnijih pitanja, poput obrane grada, gradske imovine, te uvođenja novih ili promjena aktualnih zakona i propisa, odluke su donosili svi građani. U tim bi se slučajevima tražilo mišljenje svih, te bi se tražilo odobrenje cijele zajednice, nakon čega bi se donosili konačni zaključci.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Uoči 1. rođendana Spomengaja: Kremacije kućnih ljubimaca sve traženije među građanima

Spomengaj, groblje i krematorij za kućne ljubimce Grada Zagreba, obilježava prvu godišnjicu rada. U tom su se razdoblju mnogi upoznavali s njegovim uslugama, a...

Ceste koje Carstvo znače II – Rimskim cestama Srednje Dalmacije

Arheološki muzej u Zagrebu i Turistička zajednica Splitsko - dalmatinske županije vas pozivaju na otvorenje izložbe "Ceste koje Carstvo znače II - Rimskim cestama...

Omiljeni park mnogih Zagrepčana koji se nalazi na Trgu kralja Petra Krešimira IV

Park Krešimirac djelo je krajobraznog arhitekta Ćirila Jeglića iz 1938. godine, te se smatra izuzetno vrijednim ostvarenjem parkovne arhitekture i prvi primjer oblikovanja gradskog...