Željezna ograda s elementima renesanse ispred palače Vojkffy-Paravić u Opatičkoj ulici

Zgrada Hrvatskog instituta za povijest, koji se nalazi na Gornjem gradu u ulici Opatička 10, impresionira svojom pojavom. Riječ je o jedinstvenoj zgradi bogate povijesti i vrijednosti, a krase ju Zlatna dvorana, Pompejska dvorana i Renesansna soba, a prostorije služe za održavanje znanstvenih skupova i koncerata.

Ispred same zgrade se nalazi prekrasna željezna ograda koja je iskovana u renesansnom stilu u zagrebačkoj Obrtnoj školi. Iznad samog ulaza nalazi se grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Insistut se nalazi u palači koja nosi naziv Vojkffy-Paravić, a koja je izgrađena 1840. godine. Palača je 1882. godine sjedište Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade, a dobila je ime po kraljevskom savjetniku Josipu Vojkoviću/Vojkffy i po njegovoj kćerki koja je nasljedila palaču – Ani Paravić.

Nakon što je imenovan odjelnim predstojnikom, Iso Kršnjavi ju je dao preurediti prema nacrtima Hermanna Bollea, koji je sačuvao osnovu palače i glavne elemente klasicističkog stila. Ideja Ise Kršnjavog je bila da se likovnim sredstvima izraze kultura antike, renesanse, humanizma i kršćanstva kao temelj prosvjetne politike 19. stoljeća.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Alma pl. Balley je bila prva službena vozačica automobila

Davne 1914. godine, na današnji dan, grad Zagreb je dobio svoju prvu službenu vozačicu automobila - Almu pl. Balley. Supruga kraljevskog kotarskog inženjera Vladimira pl....

I. Meštrović: Kipar svjetskog glasa čije skulpture daju dušu Gradu

Hrvatska umjetnost može se pohvaliti mnogim velikim imenima. Jedan od takvih je Ivan Meštrović. „Hrvatski Michelangelo“, svjetski poznati kipar,  arhitekt i književnik rodio se...

Koji je ban radio najviše problema na Gradecu?

Zagrepčani su kroz svoju povijest dosta često vodili borbe s banovima, a razlozi su uglavnom bili nepoštivanje građanskih sloboda, te samovoljno nametanje protuzakonitih daća...