Zaštićena pojedinačna kulturna dobra grada Zagreba u Kamenitoj ulici na Gornjem gradu

Kamenita ulica na Gornjem gradu spaja Kamenita vrata i središnji gornjogradski trg – Trg svetog Marka. U toj maloj ulici nalazi se nekoliko zaštićenih kulturnih dobara grada Zagreba o kojima možete više saznati u nastavku ovog članka.

Zagrebačko svetište koje se u 14. stoljeću spominjalo kao – “Porta lapidea”

Pravokutna, jednokatna, ulazna gradska kula koja se prvi puta spominje u 14. stoljeću kao kamena vrata: “Porta lapidea”, vjerojatno je građena u 13. stoljeću.

Puškarnice na zapadnom i sjevernom pročelju potječu iz 16. stoljeća. Bačvasti svod u kolnici i tri dućana s izlozima, najstariji sačuvani gradski dućani, izvedeni su u 17. stoljeću i prvoj polovici 18. stoljeća.

U kolnici je uređeno svetište s čudotvornom slikom Blažene Djevice Marije pod Kamenitim vratima. Unutrašnjost je prema projektu J. Denzlera 1936. godine adaptirana za potrebe Braće hrvatskog zmaja.

Mala kuća Mikulić smještena odmah kraj Kamenitih vrata na Gornjem gradu

Iznad Kamenitih vrata nalazi se niz od kuća koje pripadaju kulturnim dobrima grada Zagreba, a jedna od njih je i kuća Mikulić.

Riječ je o ugrađenoj jednokatnici u Kamenitoj ulici na broju 5 izgrađenoj sredinom 18. stoljeća.

Na kamenom portalu, uz zaglavni kamen, uklesana je 1749. godine. Kuća je tlocrtno imala oblik slova “L”, dužom stranom oslonjena je na gradski zid, a južno krilo dograđeno je naknadno.

Ulični dio kuće tvori zasebnu prostornu cjelinu, a dvorišno je krilo dograđeno krajem 18. stoljeća. Trgovina u prizemlju, uz Kamenita vrata, spominje se još u prvoj polovici 19. stoljeća.

Skulptura Zlatarovo zlato smještena na zapadnoj strani Kamenitih vrata

Sa zapadne strane Kamenitih vrata nalazi se skulptura “Zlatarovo zlato”, koja je rad kipara i medaljera Ive Kerdića, a nastala je 1929. godine.

Skulptura prikazuje lik Dore iz Šenoinog istoimenog romana, a riječ je o kćerki zagrebačkog zlatara Krupića. Lik drži ključ grada i cehovsku škrinju s grbom.

U oblikovanju, kipar Kerdić je koristio stilske elemente kasne gotike kako bi se skulptura uklopila u povijesni ambijent u kojem se nalazi. Skulptura je smještena na zapadno pročelje Kamenitih vrata, desno od prolaza, u polukružnu nišu obloženu kamenom iz Vrapča.

Ovo je primjer uspješno uklopljene skulpture u historijsku arhitekturu, visoke je kulturne, umjetničke i povijesne vrijednosti, a od postavljanja do danas neizostavan je dio prepoznatljive slike Gornjega grada, a i jedan od simbola grada Zagreba.

Samozatajna kuća Kamauf iznad Kamenitih vrata na Gornjem gradu

Gotovo odmah iznad Kamenitih vrata, na adresi Kamenita 7, nalazi se kuća Kamauf.

Nema puno informacija o ovoj građevini, samo se zna da je uz zapadnu među današnje parcele, na spomenutoj adresi, krajem 17. stoljeća postojala zidana kuća.

Pretpostavlja se da je ova kuća 1768. godine bila u jako lošem stanju, te da je dograđena i obnovljena, a današnje pročelje potječe iz 80.-ih godina 18. stoljeća.

Kuća Leitner na Gornjem gradu u kojoj se nalazi najpoznatija zagrebačka ljekarna

Na križanju Kamenite ulice i Ulice Jurja Habdelića smjestila se najstarija ljekarna u gradu koju često povezujemo s njenim najpoznatijim zaposlenikom – praunukom Dantea Alighierija.

Godine 1711., na mjestu kuća u Habdelićevoj 2 i 4, spominje se zidanica. Prema projektu Bartola Felbingera, 1823. godine, barokna kuća dobila je klasicističko pročelje okrenuto prema Kamenitoj.

U potpunosti očuvanu opremu interijera ljekarne najvjerojatnije je dao izraditi Žuga Ključec, vlasnik ljekarne od 1907. godine. Nakon Ključeca pa sve do 1947., ljekarnu je vodila obitelj Rojc. Kuća, prema popisu nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba, nosi ime kuća Leitner.

Kuća Milpoher-Delnegro-Petković odlikuje se izrazitim arhitektonskim kvalitetama

Dvije jednokatnice u Kamenitoj ulici na broju 13 i 15, pregradnjom 1910. godine spojene su u jedan objekt. Povezane su trijemom, usklađeno je oblikovanje uličnog pročelja, a unutar kuće broj 13 podignuto je novo, zajedničko stubište.

Kuća u Kamenitoj 15, odlikuje se slojevitošću i izrazitim graditeljsko-tipološkim, arhiotektonskim i urbanističkim kvalitetama.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Švicarska DJ zvijezda Sonja Moonear otvara zimsku sezonu We Love Sound događaja

Jedna od danas najboljih svjetskih techno zvijezda Sonja Moonear na veliko veselje hrvatskih fanova u zagrebačkoj će HALI u petak, 29. listopada od 16...

Još jedno veliko priznanje: Advent u Zagrebu među 15 najboljih u svijetu

Nakon titule najboljeg europskog adventa, koju je Zagreb dobio tri godine za redom, stiglo je još jedno priznanje za ovu manifestaciju koja ove godine...

Evgenij Morozov u sklopu Filozofskog teatra u Hrvatskom narodnom kazalištu

U Hrvatskom narodnom kazalištu 4. studenoga 2018. godine, u sklopu Filozofskog teatra, nastupit će mračni prorok tehnologije Evgenij Morozov, bjeloruski istraživač tehnologije koji redovito predaje na...