Rooseveltovim trgom u Zagrebu dominira zgrada u kojoj je smješten Muzej Mimara, no specifičan je i po tome što se na njemu nalaze tri zaštićena kulturna dobra grada Zagreba, o kojima ćemo vas pobliže upoznati u nastavku ovog članka.
Zgrada na Rooseveltovom trgu izgrađena 1894.-1895. godine – Muzej Mimara i gimnazija
Slobodnostojeća dvokatna zgrada tlocrtnog U oblika građena 1894.-1895. godine prema projektu ateliera Alfreda Ludwiga i Ljudevita Teodora Hülssnera iz Leipziga za tri školska zavoda (Kraljevska realna gimnazija, Kraljevska donjogradska velika gimnazija i Viša trgovačka škola) sa zajedničkim muzejem i gimnastičkom dvoranom, dio nikada dovršenog školskog foruma, kompleksa muzejskih i školskih zgrada koje je zamislio Izidor Kršnjavi.
Glavno krilo, nekadašnje realke, adaptirano je 1987. godine u Muzej Mimara.
Zgrade Hrvatske gospodarske komore s početka 20. stoljeća na Rooseveltovom trgu
Zgrada Trgovačko-obrtničke komore na Rooseveltovom trgu 2 izgrađena je 1913.-1914. godine prema projektu arhitekta Lava Kalde, građevinskog poduzeća “Kalda i Štefan, ovlašteni arhitekti i graditelji“, na inicijativu tadašnjeg predsjednika Komore, arhitekta Vjekoslava Heinzela. Četverokatna stambena zgrada na Rooseveltovom trgu 3 izgrađena je 1926. godine, također prema projektu arhitekta Lava Kalde (radove izvodi graditelj Antun Res) za Mirovinsku zakladu namještenika Trgovačke i obrtničke komore, doprinosima Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu.
Povodom 75. obljetnice rada zagrebačke Trgovačke i obrtničke komore 1927. godine tadašnji predsjednik Komore Vladimir Arko inicirao je adaptaciju i preuređenje predsjedničkih dvorana i uređenje komorske vijećnice od kada datira i velika kompozicija Joze Kljakovića u vijećnici Komore slika „Hrvatska privreda nakon ujedinjenja“. Zgrade Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, na adresi Rooseveltov trg 2 i Rooseveltov trg 3, koje danas funkcioniraju kao zajednički poslovni prostor Hrvatske gospodarske komore, odlikuju se racionalnošću, jednostavnom monumentalnošću, elegantnim mjerilom, vještom prostornom dispozicijom i visokom razinom izvedbe, te se, ističu kao jedne od najznačajnijih realizacija u bogatom opusu arhitekta Lava Kalde.
Spomenik Eugenu Kumičiću na Rooseveltovom trgu djelo je kipara Frane Kršinića
Spomenik Eugenu Kumičiću, hrvatskom književniku i političaru, na Rooseveltovom trgu, djelo je kipara Frane Kršinića. Svečano je otkriven 1937. godine, ispred zgrade srednjih škola na tadašnjem Wilsonovom, danas Rooseveltovom trgu.
Spomenik je realistički koncipiran, monolitnog karaktera, naglašene ležernosti. Brončana skulptura prikazuje Kumičića u poluležećem stavu, naslonjenog na kamen, s bilježnicom i olovkom u rukama, zamišljenog pogleda. Podnožje spomenika izradio je kipar Jaroslav Strecha iz kastavskog mramora koji je odabran kao kamen iz Kumičićeve rodne Istre.
Spomenik je velike umjetničke i povijesne vrijednosti i važan dio bogatog Kršinićeva opusa.