Radićeva ulica je jedan od spojeva zagrebačkog Donjeg i Gornjeg grada, a često ju znamo osloviti jednom od najljepših zagrebačkih ulica. Razlog tomu su u zaštićena kulturna dobra koja su smještena u toj ulici.
U nastavku nam se pridružite u šetnji u sklopu koje ćemo upoznati sva kulturna dobra Radićeve ulice.
Jednokatnica u Radićevoj na mjestu koje se krajem 17. stoljeća nalazila drvena kuća
Na izduženoj parceli uz sjevernu stranu Zakmardijevih stuba, smještena je jednokatnica, čija četiri krila zatvaraju usko pravokutno dvorište. Prva se, najvjerojatnije drvena kuća spominje krajem 17. stoljeća, a 1744. godine bila je većim dijelom zidana.
Između 1744. i 1764. godine, drveni dijelovi bili su srušeni, te je izgrađena potpuno zidana kuća. Između 1809. i 1820. godine kuća je ponovo pregrađena.
Monumentalno barokno-klasicističko pročelje kuće Kostelec u Radićevoj ulici
Ugrađena jednokrilna stambeno poslovna dvokatnica sagrađena je iza 1784. godine za investitora klobučara Primusa Kostelca. U sjeverni je dio inkorporirana starija jednokatnica sagrađena iza 1770. godine.
Dvorišne gospodarske zgrade srušene su 1982. godine i na njihovu mjestu, prema projektu M. Begovića, prigrađena je četverokatnica. Kuća Kostelec ima poseban značaj kao prva dvokatnica sagrađena u podgrađu u zadnjoj četvrtini 18. stoljeća, te je izrazite arhitektonske vrijednosti s monumentalnim barokno-klasicističkim pročeljem.
Kuća Cerovšek iz 18. stoljeća na spoju Ulice Krvavi most i Radićeve ulice
Današnja uglovnica, koja u tlocrtu ima oblik slova -L-, fizički se sastoji od dvije različite, međusobno spojene kuće, izgrađene krajem 18. stoljeća i smještene na zajedničkoj parceli.
Zapadni dio pravokutnog tlocrta, jednokatan je, dok je istočna kuća dvokatnica. Svojim smještajem na uglu dviju ulica, kuća ima značajan položaj, kao početak niza istočne strane Radićeve ulice, sjeverno od Krvavog mosta.
Kuća Demeter-Corvin iz 1808. godine izrazite arhitektonske vrijednosti
Četverokrilna, ugrađena stambena jednokatnica s dvokatnim krilom prema nekadašnjem mlinskom gatu u Tkalčićevoj, sagrađena je 1808. godine za trgovca Nauma Demetra.
U sjeverni dio inkorporiran je dio starije kuće iz 18. stoljeća. U kući je danas smještena privatna zbirka umjetnina Josipa Kovačića. Kuća Demeter-Corvin, arhitektonske je vrijednosti i odlikuje se cjelovitošću sačuvanih detalja.
Kuća koju je Dragutin Albrecht 1870. godine dao rekonstruirati za potrebe tiskare
Zidanu jednokatnicu u Radićevoj 26 dao je, pretpostavlja se, izgraditi trgovac Ćiril Suknarić početkom 19. stoljeća. Poznati zagrebački tiskar i litograf, Dragutin Albrecht, postavši vlasnikom kuće, dao ju je 1870. godine rekonstruirati za potrebe tiskare prema projektu Janka Jambrišaka.
Današnja parcela obuhvaća i dvije kuće u Kožarskoj 3, u kojima se danas nalaze prostorije HRZ-a. Polovicom 19. stoljeća tu je bio smješten gradski lazaret, a potom ubožnica, da bi krajem stoljeća oba objekta pripala tiskaru Albrechtu.
Zgrada Prve hrvatske štedionice iz 1880-1882. godine u Radićevoj ulici
Zgrada Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, Radićeva 30-Kožarska 7 sagrađena je 1880-82. godine prema projektu Janka Josipa Grahora, građevno poduzetništvo “Grahor i Klein”.
Zgrada Prve hrvatske štedionice kao prvi izvedeni projekt Janka Josipa Grahora koji je po njegovim nacrtima i rukovodstvom izvelo poduzeće “Grahor i Klein”.
Kuća se odlikuje visokom kvalitetom gradnje kao i kvalitetnim arhitektonskim i urbanističkim rješenjem ostvarenim na iznimno zahtjevnom terenu tada najživlje gornjogradske ulice značajno je ostvarenje arhitekture historicizma u Zagrebu.
Reprezentativna palača u Radićevoj koja se pripisuje graditelju Bartolu Felbingeru
Ovu reprezentativnu dvokatnicu u Radićevoj dao je izgraditi 1814-15. godine trgovac Gregorije Demetrović (Dömöterffy), a autorstvo se pripisuje graditelju Bartolu Felbingeru.
Prije 1830. godine bila je izgrađena i masivna, istočna zgrada za skladištenje robe, vatrogasna spremišta i radničke stanove, te dvorišna krila. Ulično pročelje zapadne zgrade najbogatije je detaljirano zagrebačko pročelje prve polovice 19. stoljeća.
Zgrada u Radićevoj 32 posjeduje izrazitu graditeljko-tipološku, arhitektonsku i urbanističku vrijednost.
Kuća Kovačić koju je 1822. godine sagradio gradski bilježnik i senator Josip Kovačić
Gradski bilježnik i senator Josip Kovačić 1822. godine sagradio je u Radićevoj ulici današnju uglovnicu. Sačuvavši dijelove objekta iz 18. stoljeća, kuću je nadogradio, te dogradio prema sjeveru. Pretpostavlja se da je gradnju izveo zidarski majstor Ivan Either.
Obzirom na svoj istaknuti položaj zadnje, najsjevernije kuće zapadnog niza Radićeve, koja istovremeno formira lice Trga braće hrvatskog zmaja, kao i utok Kamenite ulice prema gradskim vratima, kuća ima izuzetno urbanističko značenje.
Kasnobarokna prizemnica izgrađena oko 1785. godine za advokata Ivana Bužana
Kasnobarokna prizemnica, građena oko 1785. godine za advokada Ivana Bužana, s podrumom koji prema istoku dobiva punu visinu etaže, s dvostrešnim krovištem, jednostavnog pravokutnog tlocrta, smještena je neposredno uz Radićevu ulicu.
Prema istoku se kaskadno spušta vrt.
Kuća Bužan u Radićevoj koju je prvi vlasnik prodao advokatu Josipu Jurju Meduniću
U sjevernom dijelu nekadašnjeg velikog vrta u Radićevoj 62-66 prva se kuća spominje 1824. godine. Te ju godine Alojzije Bužan, koji je kuću najvjerojatnije i sagradio oko 1820. godine, prodaje advokatu Josipu Jurju Meduniću.
Kuća iz ovog vremena sačuvala se do danas. Arhitektonskim oblikovanjem i karakteristikama konstrukcije, ugrađena jednokatnica kvalitetan je primjer stambene građanske arhitekture Zagreba, prve polovice 19. stoljeća.
