Tkalčićeva ulica, smještena u srcu Zagreba, poznata je po prekrasnim malim kućama, spomeniku Mariji Jurić Zagorki, diplomskom radu Sunčeva ura na pročelju jedne od kuća, i činjenici da je nekada prostorom gdje se nalazi Tkalča prolazio potok Medveščak.

U ovom članku pričat ćemo o zaštićenim kulturnim dobrima grada Zagreba koja se nalaze u Tkalčićevoj ulici.

Kuća Mihoković u Tkalči zauzima značajno mjesto u razvoju zagrebačke arhitekture

Ugrađena stambeno poslovna jednokatnica izvorno tlocrtnog “L” oblika sagrađena je iza požara 1786. godine. Glavno pročelje organizirano u pet osi zadržalo je izvorno kasnobarokno oblikovanje. Kameni portalni okvir ima stiješeni luk, a sačuvane su drvene barokne vratnice iz vremena gradnje, kao rijedak sačuvani primjer u Zagrebu.

Kuća u Tkalčićevoj 14 zauzima značajno mjesto u razvoju zagrebačke arhitekture, te zbog cjelovitosti i stupnja sačuvanosti izvornih detalja ima svojstvo kulturnog dobra.

Kuća Rade na spoju Tkalčićeve i Skalinske ulice izgrađena krajem 18. stoljeća

Jednokatna uglovnica, tlocrtnog “U” oblika s plitkim dvorišnim krilima i mansardnim krovištem sagrađena je nakon požara 1786. godine. Cjelovito je sačuvana unutrašnjost i kasnobarokno pročelje s dućanima u prizemlju.

U dućanskom prostoru prema Tkalčićevoj bila je u 19. stoljeću poznata Hrvatska kavana.

Kuća Kinderman u Tkalči je dobro sačuvan primjer barokne trgovačko-stambene zgrade

Uglovna ugrađena jednokatnica tlocrtnog “L” oblika s malim dvorištem u dubini parcele sagrađena je u 18. stoljeću, dok je drugi kat na krilu u Tkalčićevoj nadograđen naknadno. U prizemlju su dijelom sačuvana izvorna dućanska vrata i prozori te kameni pješački portal u Skalinskoj na kojem su drvene vratnice iz prve polovine 19. stoljeća.

Uglovnica u Tkalčićevoj 18 sačuvala je karakteristike vremena svojeg nastanka te je značajan i dobro sačuvan primjer barokne trgovačko stambene zgrade u Zagrebu.

Stambena jednokatnica u Tkalči izgrađena krajem 18. stoljeća za Josipa Debića

Stambena ugrađena jednokatnica tlocrtnog “L” oblika sagrađena je 1797. godine za Josipa Debića, čiji se inicijali i godina gradnje nalaze u zaglavnom kamenu kasnobaroknog portala. Ulično pročelje preoblikovano je u jednostavnim oblicima kasnog bidermajera.

Na portalu su sačuvane izvorne uklađene vratnice s okovom i kvakama, kao rijedak sačuvani kvalitetni obrtnički rad kraja 18. stoljeća u Zagrebu. Na dvorišnim pročeljima sačuvan je drveni hodnik – ganjak s ogradom od letvica ispiljenom u obliku balustera.

Kuća imena Golli u Tkalčićevoj ulici na kojoj se nalazi diplomski rad – Sunčana ura

Stambena uglovna jednokatnica, sagrađena je početkom 19. stoljeća, a kao prvi njezin vlasnik spominje se klobučar Martinus Golli. Kuća je građena opekom, dvostrešno krovište je drveno, pokriveno crijepom.

Na južnom zabatnom pročelju 1952. godine slikar Božo Jušić oblikovao je sunčanu uru.

Kuća iz 19. stoljeća, u Tkalči, koja je pripadala profesoru Petru Klemenčiću

Poluugrađena, jednokatna, trokrilna uglovnica tlocrtnog “U” oblika s krilima organiziranim oko malog pravokutnog dvorišta s drvenim “ganjkom” sagrađena je, najvjerojatnije, u prvoj polovini 19. stoljeća kada je pripadala profesoru Petru Klemenčiću.

Vrata na južnoj strani i prozori na katu preoblikovani su u drugoj polovini 19. stoljeća. Zgrada ima znatnu vrijednost unutar povijesnog ambijenta Tkalčićeve ulice, nekadašnje ulice “Potok”.

Kuća u Tkalči čiji su vlasnici bili postolari iz obitelji Plemenitaš i Gorenc

Ugrađena jednokrilna jednokatnica s prizemnim dijelom prema Kožarskoj građena je u prvoj polovici 19. stoljeća, a vlasnici su bili postolari iz obitelji Plemenitaš i Gorenc. Na istočnom pročelju je drveni “ganjak” nekada iznad potoka koji je tekao uz kuću do 1899. godine.

Prozori na ganjku sa stolarijom i žbukanim skošenim okvirima zadržali su izvorno oblikovanje. Zgrada ima izuzetni značaj u povijesnom ambijentu Tkalčićeve, nekadašnje ulice “Potok”.

Kuća s prve polovice 19. stoljeća čiji su vlasnici bili postolari iz obitelji Vran

Ugrađena jednokatnica s prizemnim dijelom prema Kožarskoj sagrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća, a vlasnici su bili postolari iz obitelji Vran. Na istočnom pročelju je drveni hodnik – “ganjak”, nekada iznad potoka koji je prolazio kroz Tkalčićevu do 1899. godine.

U prizemlju je naknadno adaptiran lokal. Zgrada ima sačuvan dio izvorne strukture, a zajedno sa susjednim u nizu ima izuzetan značaj u povijesnom ambijentu Tkalčićeve ulice, nekadašnje ulice “Potok”.

Jednokatnica iz prve polovice 19. stoljeća koja je bila u vlasništvu obitelji Veszel

Poluugrađena uglovna jednokatnica izduženog pravokutnog tlocrta sagrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća, a bila je u vlasništvu postolara iz obitelji Veszel. Dućan u zgradi spominje se u drugoj četvrtini 19. stoljeća. Na istočnom je pročelju drveni hodnik – “ganjak”, nekada iznad potoka koji je tekao Tkalčićevom do 1899. godine.

Zgrada u Tkalčićevoj 33 ima dobro sačuvanu izvornu strukturu, a zajedno sa susjednim u nizu, ima izuzetan značaj u povijesnom ambijentu Tkalčićeve ulice, nekadašnje ulice “Potok”.

Kuća Plavić – Unikatna mala kuća u Tkalčićevoj ulici izgrađena krajem 18. stoljeća

Ugrađena prizemnica tlocrtnog “L” oblika sa stambenim potkrovljem i zabatnim pročeljem prema Tkalčićevoj sagrađena je krajem 18. stoljeća, dok su žbukani okviri oko prozora izvedeni su u drugoj polovici 19. stoljeća kada je ugrađena i prozorska stolarija s griljama.

Sačuvan je barokni razdjelni vijenac i drvene portalne vratnice s okovom. Uz južno, dvorišno pročelje je drveni “ganjak”. Prozori na sjevernoj strani naknadno su rastvoreni. Zgrada u Tkalčićevoj 36, najstarija je zgrada u ulici sa zabatnim pročeljem.

Kuća iz 19. stoljeća koja u Tkalčićevu uvodi jedan novitet u arhitekturi tog vremena

Jednokatnica tlocrtnog “L” oblika sa stambenim potkrovljem i zabatnim pročeljem prema Tkalčićevoj sagrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća, a pripadala je tkalcima iz obitelji Kranjec. Krovište je poluskošeno s lastavicom prema Tkalčićevoj.

Drveni dvorišni hodnik – “ganjak” naknadno je preoblikovan, jednako kao i gospodarska prizemnica na južnoj strani dvorišta te prizemni dio prema Kožarskoj. Kuća u Tkalčićevoj 63 značajna je, jer u izgradnju ulice uvodi monumentalni zabatni oblik katnice.

Kuća koja je pripadala stolaru Gineru, zatim stolarskim obiteljima Rinner i Scholz

Slobodnostojeća trokrilna jednokatnica sa stambenim potkrovljem okrenuta zabatom prema ulici sagrađena je oko 1816. godine za stolara Ginera, a u 19. stoljeću pripadala je stolarima, obitelji Rinner i Scholz. Uz bočno pročelje drveni je hodnik tzv. “ganjak”.

Dvorišno krilo sagrađeno je uz kaptolski obrambeni bedem. Adaptacija dijela potkrovlja i dvorišnog krila izvedena je između dva svjetska rata prema projektu S. Planića.

Jednokatnica Jager u Tkalčićevoj ulici – autentični objekt s kraja 18. stoljeća

Poluugrađena jednokrilna jednokatnica sa stambenim potkrovljem i zabatnim pročeljem organiziranim u tri osi građena je krajem 18. stoljeća, a prvi poznati vlasnik ove kuće je Mathe Jager (“Hisa purgarszka”, 1788.).

Kuća Jager smještena je na uskoj parceli, dimenzijama i oblikovanjem tipična za svoju mikrolokaciju. Vanjskim drvenim stepeništem uz južno pročelje dolazi se do drvenog “ganjka” na prvom katu. Tkalčićeva 78 značajna je kao autentični objekt s kraja 18. stoljeća, karakterističnog mjerila i tipologije za lokaciju.