Zagrebačko kazalište mladih: Posljednja premijera ove sezone – San ivanjske noći

Zagrebačko kazalište lutaka s veseljem najavljuje novu premijeru: San ivanjske noći Williama Shakespearea. Riječ je o prvoj u nizu predstava kojima je cilj približiti mladoj publici svjetske klasike. Približavanje Shakespearea najmlađem uzrastu stari je trend, jer rano upoznavanje s klasicima dramske literature, s naglaskom na vedrije naslove, od malih nogu odgaja pravu kazališnu publiku koja će se s takvim iskustvom kasnije vrlo lako prilagoditi repertoarima kazališta za stariji uzrast. Osim toga, neke vječne Shakespeareove dileme mogu se propitivati u svakoj dobi, a da pritom svojom prilagodbom uzrastu ne gube fokus. 

U ovoj razigranoj komediji, skupina zanatskih majstora odlazi noću iz grada vježbati predstavu, a četvero mladih zaljubljenika luta, gubi se i sastaje, zaljubljuje i odljubljuje u šumi u kojoj istodobno traje žestok sukob vilinskog kralja i kraljice čiji sluga, vragolasti Puck, stvara dodatni metež čarobnim ljubavnim napitkom. San ivanjske noći komedija je zamršene priče, ali pojednostavljena i prilagođena mlađem uzrastu postala je lako razumljiva i uzbudljiva pripovijest o ljubavi, čaroliji, ljudskoj gluposti i taštini.

„Radnja cijele te zbrke odvija se tijekom jedne ljetne noći, one Ivanjske, koja pada upravo na ljetni solsticij 21. lipnja, kada je dan najduži, a noć najkraća u godini. Zemlju tada, po starim predajama, posjećuju vile i vilenjaci. Te noći nakratko nestaje granica između realnog i onostranog, a zbilja obremenjena problemima koje nosi svakodnevica ustupa prostor mašti. I sve postaje moguće. Ova je predstava  prilagođena  najmlađoj kazališnoj publici te joj je cilj približiti Shakespearea djeci, koja se nažalost sve više udaljavaju od najvažnijih djela dramske književnosti. Ona im kroz humor, neposrednost i jednostavnost omogućava da se upoznaju s temama ljubavi, prijateljstva i pravde“, piše Željka Udovičić-Pleština, koja je Shakespeareov tekst prevela i prilagodila mlađem uzrastu gledatelja. 

Predstavu je režirao Leo Katunarić, a prilagodbu originalnog teksta potpisuju Željka Udovičić Pleština i Leo Katunarić. Autorica lutaka i kostima je Ana Sekulić, a scenografkinja Dinka Jeričević. Skladatelj je Mario Mirković, video i 3D oblikovanje potpisuje Leo Katunarić,  koreografkinja je Ilona Cvitić Kanceljak, a svjetlo je oblikovao Vilim Sever. 

U predstavi glume Borna Galinović, Ivan Bošnjak, Marta Bolfan-Ugljen, Ana-Marija Percaić, Adam Skendžić, Anđelko Petric, Andrea Baković, Ana Herceg, Katarina Perica Kirin, Jadran Grubišić, Mario Mirković, Sanja Vejnović i Janko Popović Volarić.  

Prve izvedbe u slobodnoj prodaji na rasporedu su u subotu 25.6.2022. u 11 i 18 sati te u nedjelju 26.6.2022. u 11 sati.

Teks: Press | Fotografija: Ines Novković

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...