Smješten na obali sjevernog dijela Dalmacije, Zadar je jedan od najznačajnijih povijesnih, kulturnih i gospodarskih centara na istočnom Jadranu. Grad, koji ujedno služi kao administrativno sjedište Zadarske županije, u širem gradskom području ima oko 75.000 stanovnika, a njegova jezgra na poluotoku svjedok je gotovo tri tisućljeća neprekidnog ljudskog prebivanja. Riječ je o najstarijem kontinuirano naseljenom gradu na tlu Hrvatske – njegova povijest proteže se od ilirskih Liburna, preko rimskog municipija i kolonije, sve do modernog doba. Baš ta višeslojnost Zadru daje karakter jedinstvenog urbanog prostora u kojem se prožimaju antički, srednjovjekovni i suvremeni arhitektonski slojevi.
Zadarsku povijest možemo pratiti još od pretpovijesti, kada su prostor današnjeg grada nastanjivali Liburni – ilirsko pleme glasovito po pomorskim vještinama. U antičko je doba grad, tada poznat kao Iader, stekao status važnog rimskog municipija, a potom i kolonije. O tom razdoblju svjedoče brojni arheološki tragovi, među kojima se ističe rimski forum iz 1. stoljeća prije Krista – jedan od najvećih takvih foruma na čitavoj istočnoj jadranskoj obali. Forum je nekad bio središte javnog života rimskog Iadera i do danas je sačuvan u znatnoj mjeri. S dolaskom ranog srednjeg vijeka grad je potpao pod bizantsku vlast, nakon čega je uslijedilo turbulentno razdoblje smjenjivanja raznih vladara. Među najdramatičnijim epizodama svakako je pad grada 1202. godine za vrijeme Četvrtog križarskog rata, kada su križari, potaknuti od Mletačke Republike, opustošili i zauzeli Zadar unatoč činjenici da je uživao papinsku zaštitu. Kroz sljedeća stoljeća gradom su upravljali Mlečani, Francuzi i Austro-Ugarska, dok je nakon završetka Prvog svjetskog rata, temeljem Rapalskog ugovora iz 1920. godine, pripao Kraljevini Italiji. Tijekom Drugog svjetskog rata savezničke su bombardiranja teško pogodile grad i razorile znatan dio povijesne jezgre. Po završetku rata Zadar je ušao u sastav Jugoslavije, a od 1991. godine dio je samostalne Republike Hrvatske.
Grad obiluje kulturnim i povijesnim znamenitostima koje privlače posjetitelje sa svih strana svijeta. Crkva sv. Donata, impozantna predromanička rotonda podignuta u 9. stoljeću, jedan je od najprepoznatljivijih gradskih simbola i najvažniji primjer predromaničke arhitekture u cijeloj Hrvatskoj. Katedrala sv. Stošije (Anastazije), sagrađena u romaničkom stilu, ujedno je i najveća dalmatinska katedrala – pravo remek-djelo romaničke gradnje s monumentalnim pročeljem i zvonikom koji nudi panoramski pogled na grad i širu okolicu. Od sakralnih objekata vrijedi istaknuti i crkvu sv. Marije s pripadajućim benediktinskim samostanom, u čijem se sklopu nalazi trajna izložba crkvene umjetnosti pod nazivom “Zlato i srebro Zadra” – izuzetno vrijedna zbirka sakralnih predmeta nastalih od 8. do 18. stoljeća. Gradski fortifikacijski sustav, uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine kao dio mletačkih obrambenih sustava iz 16. i 17. stoljeća, jasno govori o strateškoj važnosti koju je Zadar imao kroz minula razdoblja. Kopnena vrata (Porta Terraferma), koje je 1543. godine projektirao mletački arhitekt Michele Sanmicheli, ubrajaju se među najljepše primjere renesansne fortifikacijske gradnje.
Među modernim atrakcijama grada posebnu pozornost zaslužuju dva jedinstvena umjetnička ostvarenja arhitekta Nikole Bašića, postavljena na zapadnom vrhu zadarskog poluotoka. Morske orgulje, dovršene 2005. godine, istovremeno su arhitektonski objekt i eksperimentalni glazbeni instrument – sustav cijevi smješten ispod mramornih stuba koristi energiju morskih valova za stvaranje neponovljivih melodičnih tonova. Ta neobična instalacija zadarsku je rivu pretvorila u prirodni koncertni prostor i stekla svjetsku popularnost kao savršen spoj arhitekture, glazbe i prirodnih sila. Odmah do Morskih orgulja smješten je Pozdrav Suncu – kružna instalacija promjera 22 metra koju čini tristo višeslojnih staklenih ploča ugrađenih u razini pločnika. One preko dana apsorbiraju sunčevu energiju, a nakon zalaska sunca stvaraju zadivljujući svjetlosni spektakl. Upravo je pogled na sunset s tog mjesta potaknuo legendarnog filmskog redatelja Alfreda Hitchcocka da zadarski zalazak sunca proglasi najljepšim na svijetu, čime je dodatno potvrdio status Zadra kao grada iznimne prirodne ljepote.
Danas je Zadar važno gospodarsko središte jadranskog područja Hrvatske. Gradsko se gospodarstvo oslanja na turizam, pomorstvo, trgovinu, prehrambenu industriju te uslužni sektor. Zadar je ujedno značajna luka i prometno čvorište koje spaja obalni i otočni dio županije sa zaleđem. Zračna luka u Zemuniku Donjem omogućuje povezanost s mnoštvom europskih gradova i bitno pridonosi turističkom razvoju. Zadarsko sveučilište, čiji korijeni sežu u 1396. godinu kada je pri dominikanskom samostanu osnovan Studium generale, jedno je od najstarijih na europskom kontinentu i danas djeluje kao suvremena visokoškolska ustanova s raznolikim studijskim programima koja privlači studente iz Hrvatske i inozemstva. Grad se ponosi i bogatom gastronomskom tradicijom, a posebice se ističe maraskino – čuveni liker od višnje maraske koji se u Zadru proizvodi još od 16. stoljeća i koji uživa međunarodnu reputaciju.
Današnji Zadar na uspješan način objedinjuje bogato povijesno naslijeđe i suvremeni urbani razvoj. Tijekom posljednjeg desetljeća grad se etablirao kao jedna od najprivlačnijih turističkih destinacija Mediterana, što potvrđuju brojna međunarodna priznanja i stalno rastući broj turista. Zadarski arhipelag s mnoštvom otoka, otočića i hridi pruža izvanredne uvjete za nautički turizam, dok Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica u neposrednoj blizini dodatno upotpunjuju ponudu. Kulturnu scenu grada obogaćuju razni festivali i manifestacije – od Zadarskog kazališnog ljeta i Glazbenih večeri u sv. Donatu do niza drugih kulturnih programa koji se odvijaju tijekom čitave godine. Zadar je grad koji je, unatoč brojnim razaranjima i povijesnim iskušenjima, uvijek iznova obnavljan i revitaliziran, čuvajući pritom svoj neponovljivi identitet koji ga svrstava među najvrjednije gradove na cijeloj jadranskoj obali.