Vanja Radauš – hrvatski kipar, slikar i književnik

Radauševa ulica nalazi se u mjesnom odboru Maksimirska naselja, a spaja dvije ulice tog zagrebačkog kvarta – Ulicu Aleja Antuna Augustinčića na jugu, i Hegedušićevu ulicu na sjeveru.

Vanja Radauš bio je hrvatski kipar, slikar i književnik, a smatra ga se i jednim od najznačajnijih protagonista hrvatske likovne umjetnosti 20. stoljeća.

Vanja Radauš rođen je u Vinkovcima 1906. godine, gdje je polazio osnovnu školu i gimnaziju, dok je studirao kiparstvo na Akademiji, u Zagrebu, od 1924. do 1930. godine, gdje je i diplomirao.

Sudjelovao je u Narodnooslobodilačkom pokretu za vrijeme Drugoga svjetskog rata, a bio je i redoviti profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti od 1945. do 1969. godine. Od 1947. godine član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1950. godine je, kao majstor kiparstva, vodio svoju majstorsku radionicu za studente postdiplomce.

Vanja Radauš je na nagovor skladateljice Ivane Lang izradio kip Vatroslava Lisinskoga koji se i danas čuva u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Nedaleko njegove ulice, na križanju Maksimirske i Bukovačke, smještena je skulptura Bacač diska čiji je autor sam Radauš. Skulptura je svoje današnje mjesto postavljena 1957. godine, a obnovljena je 2013. godine.

Riječ je o brončanoj skulpturi koja se sastoji od slitine bakra, kositra i cinka.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Pročitajte i ovo:

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada nisu mijenjale svoje lice. Zato danas uživamo na Zrinjevcu, Gornjem gradu, Manduševcu, Maksimiru i slično,...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....