Umjetnička upcycling priča: Prođite tunelom Pupoljaka i razgledajte jednu sasvim drugačiju umjetničku instalaciju

U sklopu novog projekta UpArt, u tunelu Grič niknula je umjetnička instalacija Pupoljci koja poziva na promišljanje o ponovnoj kreativnoj uporabi predmeta. Rad je inspiriran nježnim motivima i organskim oblicima iz prirode koju svi zajedno težimo očuvati, dok je s druge strane u potpunosti izrađen od otpadnih predmeta kojima ju svakodnevno opterećujemo. Riječ je o prvoj u nizu intervencija u javnom prostoru kojima će UpArt istraživati ekološki pristup u umjetnosti, a predstavlja se kao dio umjetničke platforme Artupunktura u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba. Ovu sasvim drugačiju umjetničku instalaciju možete razgledati do 25. rujna.

UpArt je zamišljen kao projekt održive umjetnosti u javnom prostoru koji kroz umjetničke instalacije, s fokusom na recikliranje i upcycling predmeta, progovara o temama koje povezuju potrošnju, transformaciju i okoliš. Pokreće ga Ana Mikin, koja stoji iza niza kulturno-turističkih projekta, uključujući i poznati umjetnički projekt Okolo, te uz kulturni sektor, godinama djeluje i u području održivog razvoja. Zajedno s umjetnicom Jelenom Petric, koja u svom radu prednost daje iskorištenim materijalima ili pak onima koje pronalazi u okolišu, među ostalim i dobitnicom Nagrade mladoj umjetnici 54. Zagrebačkog salona, započinje ovu novu umjetničku upcycling priču.

Ideja je bila spojiti etiku i estetiku kroz transformaciju otpadnih materijala u vizualno atraktivan umjetnički rad. No, prvenstveno smo željele istražiti svestranost iskorištenih predmeta i predstaviti ih u drugačijem svjetlu, odnosno naglasiti njihov potencijal pretvorbe u nešto novo, korisno i lijepo. Pokazati kako možemo produžiti život svakodnevnim predmetima koji nam više ne služe, dati im novu svrhu i pretvoriti ih u medij za izražavanje umjetničke ideje s porukom. – Ana Mikin i Jelena Petric

Instalacija ujedno i pruža osvrt na potrošačko društvo te preispituje održivost i ekološki utjecaj vlastitih potrošačkih navika u svakodnevnom životu, ali i samog umjetničkog procesa. Upravo je potonjem autorski tim posvetio veliku pažnju s ciljem minimiziranja ekološkog otiska. Pupoljci su tako nastali isključivo od odbačenih plastičnih vrećica i cerada te neupotrebljivih kišobrana koji su preusmjereni s puta na deponij u umjetnički atelje, a sav materijal se prikupljao pješke ili biciklima i obrađivao ručno, uz pomoć tek jednog kućanskog aparata. Također, instalacija je osmišljena na način da se nakon izlaganja lako može prenamijeniti bez stvaranja dodatnog otpada. 
Projekt se ostvaruje uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba. Umjetničku instalaciju potpisuje autorski tim koji čine Ana Mikin i Jelena Petric, uz podršku Marte Grbešić u realizaciji. Za oblikovanje svjetla zadužena je Vesna Kolarec, a iza zvuka stoji Damir Šimunović. Više informacija: www.instagram.com/upartprojekt.

Tekst: Press | Fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Palača Kušlan čije je neorenesansno pročelje projektirao graditelj Franjo Klein

Ugrađena dvokatnica nastala pregradnjom starije kuće godine 1867. godine. Neorenesansno pročelje dekorirano je detaljima proizvedenim u tvornici Brausewetter u Wagramu projektirao je Franjo Klein. Unutrašnjost...

Zašto je Gradec iznajmljivao kulu Lotrščak?

Izdavanjem Zlatne bule 1242. godine, Gradec je dobio mnogo povlastica i priliku da okrene novi list nakon tatarskog pustošenja, no, uz povlastice, Gradec je...

Gradec je zbog neimaštine u ratnom 16. stoljeću često molio za oprost od plaćanja poreza

Gradec je svoje najbolje dane živio nakon 1242. godine kada je kralj Bela IV grad proglasio slobodnim kraljevskim gradom, no češća su bila teška...