back to top

Umjetnička upcycling priča: Prođite tunelom Pupoljaka i razgledajte jednu sasvim drugačiju umjetničku instalaciju

U sklopu novog projekta UpArt, u tunelu Grič niknula je umjetnička instalacija Pupoljci koja poziva na promišljanje o ponovnoj kreativnoj uporabi predmeta. Rad je inspiriran nježnim motivima i organskim oblicima iz prirode koju svi zajedno težimo očuvati, dok je s druge strane u potpunosti izrađen od otpadnih predmeta kojima ju svakodnevno opterećujemo. Riječ je o prvoj u nizu intervencija u javnom prostoru kojima će UpArt istraživati ekološki pristup u umjetnosti, a predstavlja se kao dio umjetničke platforme Artupunktura u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba. Ovu sasvim drugačiju umjetničku instalaciju možete razgledati do 25. rujna.

UpArt je zamišljen kao projekt održive umjetnosti u javnom prostoru koji kroz umjetničke instalacije, s fokusom na recikliranje i upcycling predmeta, progovara o temama koje povezuju potrošnju, transformaciju i okoliš. Pokreće ga Ana Mikin, koja stoji iza niza kulturno-turističkih projekta, uključujući i poznati umjetnički projekt Okolo, te uz kulturni sektor, godinama djeluje i u području održivog razvoja. Zajedno s umjetnicom Jelenom Petric, koja u svom radu prednost daje iskorištenim materijalima ili pak onima koje pronalazi u okolišu, među ostalim i dobitnicom Nagrade mladoj umjetnici 54. Zagrebačkog salona, započinje ovu novu umjetničku upcycling priču.

Ideja je bila spojiti etiku i estetiku kroz transformaciju otpadnih materijala u vizualno atraktivan umjetnički rad. No, prvenstveno smo željele istražiti svestranost iskorištenih predmeta i predstaviti ih u drugačijem svjetlu, odnosno naglasiti njihov potencijal pretvorbe u nešto novo, korisno i lijepo. Pokazati kako možemo produžiti život svakodnevnim predmetima koji nam više ne služe, dati im novu svrhu i pretvoriti ih u medij za izražavanje umjetničke ideje s porukom. – Ana Mikin i Jelena Petric

Instalacija ujedno i pruža osvrt na potrošačko društvo te preispituje održivost i ekološki utjecaj vlastitih potrošačkih navika u svakodnevnom životu, ali i samog umjetničkog procesa. Upravo je potonjem autorski tim posvetio veliku pažnju s ciljem minimiziranja ekološkog otiska. Pupoljci su tako nastali isključivo od odbačenih plastičnih vrećica i cerada te neupotrebljivih kišobrana koji su preusmjereni s puta na deponij u umjetnički atelje, a sav materijal se prikupljao pješke ili biciklima i obrađivao ručno, uz pomoć tek jednog kućanskog aparata. Također, instalacija je osmišljena na način da se nakon izlaganja lako može prenamijeniti bez stvaranja dodatnog otpada. 
Projekt se ostvaruje uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba. Umjetničku instalaciju potpisuje autorski tim koji čine Ana Mikin i Jelena Petric, uz podršku Marte Grbešić u realizaciji. Za oblikovanje svjetla zadužena je Vesna Kolarec, a iza zvuka stoji Damir Šimunović. Više informacija: www.instagram.com/upartprojekt.

Tekst: Press | Fotografija: fotografijezagreba.hr

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...