Opatička ulica je poznata po reprezentativnim palačama koje su kao svjedoci povijesnih zbivanja iz zagrebačke povijesti. Jedna od najpoznatijih palača je današnji dom Hrvatskog instituta za povijest koja nas već na ulazu oduševljava prekrasnom ogradom od lijevanog željeza.
Na adresi Opatička 10 smjestila se palača Vojkffy-Paravić u kojoj se nalazi Hrvatski institut za povijest. Palaču je izgradio 1840. godine Aleksandar Brdarić, a od 1882. godine je sjedište Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade. Palača je dobila ime kraljevskom savjetniku Josipu Vojkoviću/Vojkffy i po njegovoj kćerki koja je nasljedila palaču – Ani Paravić.
Nakon što je imenovan odjelnim predstojnikom, Iso Kršnjavi ju je dao preurediti prema nacrtima Hermanna Bollea, koji je sačuvao osnovu palače i glavne elemente klasicističkog stila. Ideja Ise Kršnjavog je bila da se likovnim sredstvima izraze kultura antike, renesanse, humanizma i kršćanstva kao temelj prosvjetne politike 19. stoljeća.
Nešto sjevernije u Opatičkoj ulici smjestio se Muzej grada Zagreba, koji izvana intrigira iluzionističkim prozorima. Muzej je smješten u bivšem samostanu opatica svete Klare, po kojima je Opatička ulica dobila ime. Od 1947. godine na ovom mjestu je smješten Muzej grada Zagreba u kojemu je na zanimljiv način interpretirana cijela zagrebačka povijest, od prapovijesti do danas.
Najsjevernija točka Opatičke, pa i samog Gornjeg grada, je Ilirski trg, nastao na sjecištu triju ulica (Opatička, Radićeva, Jurjevska). Trg je dobio ime po ilirskom pokretu, nacionalno-političkom pokretu u prvoj polovici 19. stoljeća. Trgom dominira mala kapelica s kipom.
Na istom tom Ilirskom trgu nalazi se Popov toranj. Riječ je o tornju sagrađenom u 13. stoljeću koji je bio dio obrambenih zidova oko Gradeca. Kako je s prestankom opasnosti od napada prestala i potreba za gradskim bedemima, Popov toranj postaje gradsko spremište hrane, a od 1903. godine na vrhu kule smještena je zvjezdarnica.
