Lenucijeva potkova su pluća užeg centra grada Zagreba koja razbijaju monotoniju gradskog sivila, a čine ga park Zrinjevac, Strossmayerov trg, Trg kralja Tomislava, Trg Republike Hrvatske, Mažuranićev trg, Marulićev trg, Botanički vrt i Trg dr. Ante Starčevića.
Još u drugoj polovici 19.-og stoljeća počinje uređenje Donjeg grada. Spajanjem zagrebačkih povijesnih naselja, Donji grad postaje prostorom urbanizacije, a pojavom Novog i Zapadnog trga (tada na perifernom dijelu grada), polako se javlja ideja Lenucijeve ili Zelene potkove. Lenucijevu potkovu se dijelilo na Istočni perivoj (Trg Nikole Šubića Zrinskog, Akademički trg, Trg Franje Josipa I), Zapadni perivoj (Sveučilišni trg, Trg Mažuranića, Trg Marka Marulića) i Južni perivoj (Botanički vrt, Trg dr. Ante Starčevića).
Prve korake radimo na Istočnom perivoju
U početku se planiralo preurediti Trg Nikole Šubića Zrinskog u tržišni trg, no u zadnji tren se odlučuje preurediti ga u perivoj. Uređenje je trajalo od 1870.-1873., te završetkom preuređenja postaje prvi javni park novog Donjeg grada. Bilo je tu još uređivanja, no 1893. poprima oblik parka kavim ga danas imamo prilike vidjeti.
U izgradnji i uređivanu ove okoline bitnu riječ su imali zahtjevi za dvjema lokacijama: 1875. godine Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti traži lokaciju za izgradnju galerije i zgrade Akademije, a godinu poslije Sveučilište traži lokaciju za izgradnju Kemijskog laboratorija.
Smještaj Akademije i Kemijskog laboratorija južno od Zrinjevca, produživanjem obodnica postojećeg trga, stvorio je novi javni prostor – Akademički trg (danas Trg. J. J. Strossmayera).
Na prostoru između Akademičkog trga i Kolodvora kraljevske državne ugarske željeznice, 1895. godine, nastaje Trg Franje Josipa I (danas poznatiji kao Trg kralja Tomislava, ili još popularnije: Tomislavac).
Ovaj dio Lenucijeve potkove krasi najljepši zagrebački perivoj (park Zrinjevac) i jedna od naljepših zagrebačkih livada (Trg kralja Tomislava), ali i pomalo zapostavljeni, prekrasni i intimni Trg J. J. Strossmayera.
Vrijeme je za Zapadni perivoj
Isti razlozi koji su utjecali na formiranje istočnog perivoja, javljaju se i kod zapadnog perivoja. Pojavljivanjem novih sadržaja, dolazi do preobrazbe trga. Sveučilište se od 1882. godine nalazi u zgradi nekadašnje Zemaljske bolnice, te zahtjeva uređenje trga. Godinu dana ranije, šprtsko društvo Kolo traži lokaciju za izgradnju zajedničkog doma. Utvrđivanje lokacije južno od tadašnjeg sajmišta, odredit će se prostor za nastajanje novog trga.
1888. godine, trg postaje Sveučilišni trg, a na preobrazbu samog trga utječe izgradnja Obrtničke škole i novog Narodnog zemaljskog kazališta.
Danas se na ovim lokacijama nalaze jedne od najpoznatijih zagrebačkih građevina: posebno je bitno istaknuti jedan od simbola Zagreba – zgrada Hrvatskog narodnog kazališta.
Južno od Trga Republike Hrvatske nailazimo na Mažuranićev trg.
A još južnije, na Marulićevom trgu, nalazi se impresivno zdanje Hrvatskog državnog arhiva.
Obilaskom Trga Republike Hrvatske, Mažuranićevog trga i Marulićevog trga, gotovi smo s istočnom stranom Lenucijeve potkove.
I za kraj, Južni perivoj
Nakon trgova i parkova, došli smo do Botaničkog vrta. Realizacija južnog perivoja kreće tek utvrđivanjem lokacije za izgradnju baš Botaničkog vrta 1884. godine.
Na istočnoj strani Botaničkog vrta, okružen Glavnim kolodvorom, Trgom kralja Tomislava te impresivnim zdanjem hotela Esplanade, nalazi se Trg Ante Starčevića, čija je lokacija utvrđena 1920. godine. Trg Ante Starčevića je zamišljen kao dekorativna ploha ispred Esplanade.
