Vrijeme nakon željeznog doba, na zagrebačkom području, obilježili su Rimljani. Za vrijeme 3. st. prije Krista, na ovo su područje prodirali Rimljani gdje su ratovali s ilirsko-keltskim plemenima. Nakon mnogih bitki, Rimljani su zauzeli čitav teritorij sve do rijeke Drave.
Zemlja koja je bila pod Rimljanima bila je podijeljena na provincije, a današnje područje Zagreba pripadalo je u sastav provincije Gornje Panonije (ili Panonije Savije), čiji je glavni grad bio Siscia – danas Sisak.
Na području današnjeg Zagreba nije bilo većeg naselja, već su se u njegovoj blizini nalazile dvije veće rimske naseobine – jedna tek nekoliko kilometara zapadno na području današnjeg Donjeg Stenjevca, a druga 20-ak kilometara jugoistočno – na mjestu današnjeg Ščitarjeva (tada Andautonija).
U Stenjevcu je pronađeno groblje sa zemljanim i staklenim posudama i raznim ukrasima, a u Andautoniji temelji rimskih zgrada, oruđe, nakit, posuđe, te freske s biljnim ornamentima i natpisi u kamenu.
Središtem današnjeg Zagreba prolazila je tek cesta koja je spajala Ptuj i Sisciju.
Cesta je prolazila danas nam dobro poznatim lokacijama: Iz smjera Donjeg Stenjevca i Vrapča kraj Ulice Sv. Duha, paralelno s Ilicom do Trga bana Josipa Jelačića, Zrinjevcem dalje do Banjavčićeve ulice sve do Borongaja i Ščitarjeva.
Prema sjeveru nalazio se put prema rimskom kamenolomu kod Vrapča i Ulice Sv. Duh. Postojao je i jedan odvojak koji je od Trga bana Josipa Jelačića vodio uz Gornji grad do Medveščaka i Gračana.
Glavna je cesta dalje vodila prema jugoistoku – kraj Kruga, preko Save do Ščitarjeva, Velike Gorice do Siska.