Sjedište Hrvatske narodne banke nalazi se na Trgu hrvatskih velikana, na križanju Martićeve ulice i Ulice Franje Račkoga koja spaja ovaj trg s Trgom žrtava fašizma. Zgrada HNB-a je zaštićeno kulturno dobro i vjerojatno najvažnije djelo arhitekta Viktora Kovačića.
Palača je izgrađena za potrebe Zagrebačke burze za robu i vrednote, a od Drugog svjetskog rata njome se koristi središnja banka kao poslovnim sjedištem.
Zgrada je prepoznatljiva po svom pročelju koje je izrađeno od bijelog bračkog kamena, a naglašeno je izvedbom četiriju visokih jonskih stupova koji podsjećaju na grčki hram.
Sama povijest ove palače veže se s osnivanjem i radom Zagrebačke burze koja je službeno osnovana 1918. godine. Zagrebačka burza se prvenstveno nalazila u prostorima Trgovačkog doma koji se nalazio u Jurišićevoj, no prostor je uskoro postao premalen zbog rasta prometa na Burzi i povećanja broja članova.
Zagrebačka burza 1920. godine od grada kupuje parcelu, te odmah počinje s gradnjom palače. Napravljen je pozivni natječaj na kojem su sudjelovali arhitekti Viktor Kovačić, Aladar Baranyai, Ignjat Fisher, Bruno Bauer, Laza Dungjerski i Jože Plečnik, a rješenje Viktora Kovačića je proglašeno najboljim.
Nakon smrti Viktora Kovačića 1924. godine, projekt je preuzeo Hugo Ehrlich, Kovačićev partner, a uz njega su radili arhitekti Alfred Albini i Mladen Kauzlarić.
Zgrada je otvorena 18. lipnja 1927. godine, a Zagrebačka burza s radom prestaje 1945. godine.