KlasikZgrada Hrvatske narodne banke koja svojim jonskim stupovima podsjeća na grčki hram

Zgrada Hrvatske narodne banke koja svojim jonskim stupovima podsjeća na grčki hram

Sjedište Hrvatske narodne banke nalazi se na Trgu hrvatskih velikana, na križanju Martićeve ulice i Ulice Franje Račkoga koja spaja ovaj trg s Trgom žrtava fašizma. Zgrada HNB-a je zaštićeno kulturno dobro i vjerojatno najvažnije djelo arhitekta Viktora Kovačića.

Trg hrvatskih velikana

Palača je izgrađena za potrebe Zagrebačke burze za robu i vrednote, a od Drugog svjetskog rata njome se koristi središnja banka kao poslovnim sjedištem.

Zgrada je prepoznatljiva po svom pročelju koje je izrađeno od bijelog bračkog kamena, a naglašeno je izvedbom četiriju visokih jonskih stupova koji podsjećaju na grčki hram.

Sama povijest ove palače veže se s osnivanjem i radom Zagrebačke burze koja je službeno osnovana 1918. godine. Zagrebačka burza se prvenstveno nalazila u prostorima Trgovačkog doma koji se nalazio u Jurišićevoj, no prostor je uskoro postao premalen zbog rasta prometa na Burzi i povećanja broja članova.

Zagrebačka burza 1920. godine od grada kupuje parcelu, te odmah počinje s gradnjom palače. Napravljen je pozivni natječaj na kojem su sudjelovali arhitekti Viktor Kovačić, Aladar Baranyai, Ignjat Fisher, Bruno Bauer, Laza Dungjerski i Jože Plečnik, a rješenje Viktora Kovačića je proglašeno najboljim.

Nakon smrti Viktora Kovačića 1924. godine, projekt je preuzeo Hugo Ehrlich, Kovačićev partner, a uz njega su radili arhitekti Alfred Albini i Mladen Kauzlarić.

Zgrada je otvorena 18. lipnja 1927. godine, a Zagrebačka burza s radom prestaje 1945. godine.

Naslovne teme