Ovo je priča o tri zagrebačka sata: jedan govori o strašnom događaju koji je pogodio Zagreb davne 1880. godine, jedan je diplomski rad pomoću kojeg možemo saznati koliko je sati, a treći je “centar svijeta” za sve susrete u centru grada.
Sat smrznut u vremenu
Na zidu kraj zagrebačke katedrale nalazi se sat koji je ostao “smrznut” 09. studenog 1880. godine kada je Zagreb pogodio najrazorniji potres u povijesti.
Na bočnom zidu, sjeverno od katedrale, nalazi se stari sat koji pokazuje 7 sati, tri minute i tri sekunde – trenutak kada je Zagreb pogodio najrazorniji potres u povijesti. Bilo je to 9. studenog 1880. godine, a 24 sata nakon potresa prodano je čak 3800 putničkih karata na Glavnom kolodvoru, što govori o prouzročenom strahu među građanima.
Koliko je sati?
Drugi sat, o kojemu govorimo u ovom članku, je onaj koji se nalazi u Tkalčićevoj ulici, tik do spomenika Mariji Jurić Zagorki.
Na kući iza skulpture Marije Jurić Zagorke, koja se nalazi u Tkalčićevoj ulici na broju 25, nalazi se diplomski rad Božidara Jušića koji je 1955. godine napravljen za Akademiju primjenjenih umjetnosti. Riječ je o Sunčanom satu, ili Sunčevoj uri.
Nađemo se kod sata!
Treći sat je, možemo slobodno reći, dio moderne kulture koju najviše prakticiraju mladi. Riječ je o satu na glavnom zagrebačkom trgu pod kojim se nalazi “cijeli Zagreb”. Rečenica “nađemo se kod sata” je proslavila ovaj sat, zbog čega više nitko na spomenutu rečenicu ne uzvraća “kod kojeg sata”? Ovo je SAT, jedan jedini, pod kojim se nalaze svi Zagrepčani.
Onda, koji vam je najdraži? Onaj koji ima veliku ulogu u prisjećanju djelića zagrebačke povijesti? Onaj koji iziskuje malo više truda pri otkrivanju koliko je zapravo sati? Ili pak onaj podno kojeg se nalazite sa svojim prijateljima?