Transformacija Zagreba u 17. stoljeću: Nastanak baroknog grada s dvije gradske jezgre

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Srednjovjekovni je Gradec novim građevinskim aktivnostima postupno mijenjao svoj izgled. Skromni srednjovjekovni oblici s jednostavnim građanskim kućama, uglavnom drvenim, kao i gospodarskim zgradama, Gradec pretvaraju u barokni grad. Građevine su postajale sve reprezentativnije, a ulice šire.

Središnji trg Gradeca, današnjeg Gornjeg Grada, Trg svetog Marka, postupno je mijenjao svoj izgled. Prvo se na uglu Gospodske ulice (danas Ćirilometodska ulica) i Markovog trga izgradila nova gradska vijećnica, umjesto stare i trošne. Sa samog je trga nestala ubožnica, a na mjestu Kapele sv. Marije (na uglu Markovog trga i današnje Freudenreichove ulice) izgradila nova Kapela sv. Uršule, a na zapadnoj strani trga dižu se plemićke kuće koje su bile zidane.

Druga dva gornjogradska trga – Jezuitski i Katarinin trg, predstavljali su osobite i za ono vrijeme karakteristične urbane vrednote. Danas je Jezuitski trg specifičan po zgradi Galerije Klovićevi dvori, dok Trgom svete Katarine dominira istoimena crkva – za koju se kaže da je najljepša barokna crkva u Zagrebu.

Mali Kapucinski trg, gdje se danas nalazi Trg Franje Markovića (danas najmanji zagrebački trg), polako se u istom periodu počinje oblikovati. Današnji park Grič, u jugozapadnom dijelu Gornjega grada, a u samoj blizini Kapucinskog trga, tada je bio vrt – ponajprije remetskih pavlina, kasnije kapucina. Uz brojne radove na tadašnjem Gradecu, i u vrijeme početka gradnje Crkve sv. Katarine, kapucini polažu temelj svog samostana i samostanske Crkve sv. Marije, smještenih na samom zapadnom rubu Gradeca, danas Gornjeg grada. Samostan je završen oko 1644 godine., a crkva smještena na mjestu nekadašnje srednjovjekovne Marijine kapele, završena oko 1650. godine. Nekadašnju Marijinu kapelu su koristili i kapucini od kad su 1618. godine došli u Zagreb, no onda kreću u izgradnju svog samostana i crkve.

Danas se uz park Grič nalazi zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Malu i zaokruženu gradsku cjelinu Gradeca upotpunjavale su plemićke i građanske kuće, kao i neizostavni gradski zid i gradske kule.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Pročitajte i ovo:

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada nisu mijenjale svoje lice. Zato danas uživamo na Zrinjevcu, Gornjem gradu, Manduševcu, Maksimiru i slično,...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....