Četvrtak, 5 prosinca, 2024

Tragovi prošlosti i slabih ulaganja dolaze na naplatu u 17. stoljeću – zid oko Gradeca

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Osim izgradnje zidanih kuća, plemićkih i građanskih, te obnove nekih građevina, a red su došle i gradske utvrde na čijim su temeljima, na nekim mjestima, građeni drugi objekti. Tako su na dijelu gradskih utvrda građeni samostani kapucina, isusovaca i opatica klarisa. Obrambeni zid tadašnjeg Gradeca bio je karakterističan element tadašnjeg Zagreba i njegovog izgleda.

Zidovi su odolijevali zubu vremena – trpili su znatna oštećenja, dio se urušavao, a uz gradska vrata morao je i on biti spreman za obranu u slučaju potencijalnog napada neprijatelja, pogotovo uzevši u obzir da su Turci tada bili na svega 50-ak kilometara od Zagreba.

Gradska je uprava konstantno pokušavala doći do novca koji bi utrošila na obnovu utvrda. Prvi korak je bilo osiguranje naplate tridesetničkih prihoda, koji su Habsburgovci od 16. stoljeća teško isplaćivali. Gradečka se uprava 1607. godine tužila vrhovnom tridesetničaru da joj ne pristižu novci od tridesetnice, a pri kraju stoljeća – 1686. godine – tražila je dozvolu da od tih prihoda izdvoji novce za popravak zidina.

U 17. stoljeću je čak došlo do urušavanja zida kod isusovačke gimnazije i kapucinskog samostana.

U jednom je periodu za novac zadužen za obnovu bedema bio zadužen biskup Seliščević jer je dvor sumnjao da Gradska općina novac ne troši namjenski (obnova zida), već u druge svrhe. Navodno se dio novca utrošio za izgradnju neke prebendarske kuće i isplaćivanje plaća.

Odlična prilika za ulaganje u obrambeni zid pojavila se 1676. godine kada se kralj odrekao poreza na nekretnine u korist obnove za narednih 15 godine, i to nakon velikog požara koji se dogodio 1674. godine.

Kako bi obrambeni zid bio dugotrajniji, gradska je općina uvela i neke odredbe koje su morali poštovati svi građani, pa je tako 1637. godine uveden propis o zabrani kopanja vinograda uz zid i kule, a svima koji ne poštuju odredbe prijetile su kazne.

Slične objave