Tko je osnovao Vicus Latinorum, danas poznatu zagrebačku ulicu?

Sjeverno od kaptolske jezgre, na mjestu još nenaseljene kaptolske ulice i prazne Nove vesi, nalazio se samostan templara, a na suprotnoj – južnoj – strani nalazilo se naselje Vicus Latinorum (Laška ili Vlaška ulica) koje se prvi put spominje u 12. stoljeću.

Pretpostavlja se da su ga osnovali francuski kolonisti koji su na ovo područje došli krajem 11. stoljeća, a vežemo ih uz gradnju prve romaničke i kasnije ranogotičke stolne crkve. Način i obrada građevnog kamena pri gradnji ranogotičke katedrale odaju francuski utjecaj, zbog čega se pretpostavlja da su ju gradili francuski graditelji koji su tu stigli iz Mađarske. Francuski graditelji su se naselili na početku današnje Vlaške ulice, gdje im je crkva Sv. Antuna služila kao župna crkva.

Još jedan dokaz da je današnja Vlaška ulica, nekada naselje Vicus Latinorum, bila dom francuskih doseljenika, su i najstarije zagrebačke knjige koje potječu iz Francuske, a koje su donesene u Zagreb prigodom osnutka biskupije. Navedene knjige su pisane za samostan Sv. Egidija, kojeg je osnovao francuski benediktinac Odilon.

No, postoje i tvrdnje prema kojima su ti graditelji bili zapravo Talijani, Latini, te da su oni pravi osnivači “vlaškoga” naselja. Također, postoji i mišljenje da su naselje osnovali i talijanski trgovci i obrtnici koji su se u doba procvata srednjovjekovnih gradova, u tijeku 12. stoljeća, radi trgovine naselili na tom mjestu uz biskupsku rezidenciju, te da su mu oni dali ime. Talijani su tu podigli trgovačka skladišta koja su stajala sve do 16. stoljeća kada ih ruši biskup Bakač. Vlaška ves je imala veliko komercijalno značenje koje će nakon provale Tatara izgubiti zbog konkurencije na Gradecu.

Postojala je i treća teorija o nastanku naselja na današnjoj Vlaškoj ulici, no ono je u potpunosti odbačeno. Naime, postojalo je vjerovanje da je naselje Vicus Latinorum osnovano još u vrijeme seobe naroda i propasti rimske Andautonije – oko 600. godine. Prema toj teoriji, latinski su stanovnici, bježeći iz uništenog rimskog grada, sklonili se i nastanili na mjestu budućeg vlaškouličkoga naselja.

No, kojoj god teoriji vjerovali, jedno je sigurno – a to je da Vlaška ulica pripada jednim od najstarijih naseljenih predjela Zagreba. U povijesti se prvi put pojavila 1198. godine kada joj je gospodar bio zagrebački biskup. Zagrebačkom biskupu je herceg Andrija te godine podijelio pravo da samo on, tj. njegov dvorski sudac, smije suditi stanovnicima kao biskupskim podanicima, koje god narodnosti bili.

Kasnije, 1244. godine, Vlaška ves od biskupa Stjepana II dobiva razne povlastice i pravo da zajedno s naseljem na Kaptolu bira vlastitog suca. Uz povlastice su išle i stalne obveze prema biskupu kao vrhovnom gospodaru. Bila je riječ o daćama i desetini od vina, žita, meda, voska, ovaca i koza.

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Natječaj za nove skladbe za Međunarodni festival šansone Chansonfest

Umjetnička organizacija Chansonfest objavljuje natječaj za nove skladbe koje će biti izvedene na Međunarodnom festivalu šansone Chansonfest 2018. Chansonfest se održava pod pokroviteljstvom i uz...

Tužna ljubavna priča čiji se simbol nalazi na obroncima Medvednice

Ljerka Šram, hrvatska glumica, a svojevremeno i jedna od najljepših hrvatskih glumica i Zagrepčanki općenito, akterica je naše današnje ljubavne priče. Svojom ljepotom osvojila...

Franjo Župan – Nekadašnji vlasnik tiskare i knjižare u Zagrebu

Županova ulica smještena je u mjesnom odboru Maksimirska naselja; na sjevernoj strani ulice nalazi se Trg Augustina Kažotića, na jugu ulica izlazi na Branimirovu...