back to top

Spoj bečke secesije i moderne europske arhitekture

Hrvatski državni arhiv, smješten na Marulićevom trgu, središnja je arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.

Impresivna građevina na Marulićevom trgu djelo je arhitekta Rudolfa Lubynskog. Građena je kao Kraljevska sveučilišna biblioteka i Kraljevski zemaljski arhiv, a završena je 1913. godine. Zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju, a sa svojom lokacijom pripada Lenucijevom potkovom.

Danas se dom Hrvatskog državnog arhiva smatra najreprezentativnijim primjerom zagrebačke secesije. Prema riječima stručnjaka, zgrada je uspješan spoj rane bečke secesije i moderne europske arhitekture s početka 20. stoljeća.

Uz samu zgradu Hrvatskog državnog arhiva smjestio se spomenik po kome je nazvan trg – Marku Maruliću.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...