Spoj bečke secesije i moderne europske arhitekture na Marulićevom trgu

Hrvatski državni arhiv, smješten na Marulićevom trgu, središnja je arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.

Impresivna građevina na Marulićevom trgu djelo je arhitekta Rudolfa Lubynskog. Građena je kao Kraljevska sveučilišna biblioteka i Kraljevski zemaljski arhiv, a završena je 1913. godine. Zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju, a sa svojom lokacijom pripada Lenucijevom potkovom.

Danas se dom Hrvatskog državnog arhiva smatra najreprezentativnijim primjerom zagrebačke secesije. Prema riječima stručnjaka, zgrada je uspješan spoj rane bečke secesije i moderne europske arhitekture s početka 20. stoljeća.

Uz samu zgradu Hrvatskog državnog arhiva smjestio se spomenik po kome je nazvan trg – Marku Maruliću.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Odabrali tate – 30 edukacija i aktivnosti za očeve i ostale članove obitelji

Svako dijete ima pravo na svog superheroja. Svako dijete ima pravo na svog Supermena koji rješava sve njegove probleme i koji je čvrsta i...

Prve predstave u sklopu ovogodišnjeg izdanja festivala Cest is d’Best

Službeno je otvoren Međunarodni ulični festival Cest is d'Best - i to njegovo 25. izdanje! U Zagrebu je u skladu s europskom urbanom tradicijom...

Osim prihoda od zemljišta, srednjovjekovni Kaptol je ubirao i crkvenu desetinu

Biskup i Kaptol su imali brojna zemljišta putem kojih su dobivali dobre prihode, no biskup je imao još jedan prihod koji mu je dolazio...