Park Zrinjevac svoje današnje ime dobio je 1866., a svečano otvorenje održano je u lipnju 1873. godine. Nekada se na ovom mjestu održavao stočni sajam, koji je 1870. preseljen na Sajmišni trg, danas poznat kao Trg Republike Hrvatske. Park je uređen povodom 300. obljetnice pobjede u obrani Sigeta i povodom obljetnice smrti Nikole Zrinskog.
Zrinjevac je dio tzv. Lenucijeve potkove koja čini sedam trgova i Botanički vrt koji su smješteni u obliku slova “U”, ili potkove.
U samom središtu parka smješten je glazbeni paviljon koji je tamo postavljen 1891. godine, a sam park Zrinjevac je okružen s nekoliko državnih institucija: na sjevernoj strani se nalazi Vrhovni sud RH, Arheološki muzej je na zapadnoj strani, na južnoj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a Ministarstvo vanjskih poslova i Županijski sud se nalaze na istočnoj strani.
Na južnoj strani, prekoputa HAZU-a, nalaze se biste hrvatskih povijesnih ličnosti: Julija Klovića, Andrije Medulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića.
S druge, sjeverne, strane parka, nalazi se meteorološki stup postavljen 1884. godine kao dar vojnog liječnika Adolfa Holzera.
Bogatu “ponudu” Zrinjevca upotpunjuju i tri fontane: popularna “gljiva” koju je izradio Hermann Bolle (sjeverozapadno od glazbenog paviljona), te dva bazena (jedan s jugoistočne strane a drugi s jugozapadne strane).
Osim svoje arhitekture, Park Zrinjevac igra jako bitnu ulogu u centru Zagreba. Donji grad, kao i Gornji, bogati su arhitekturom koje su sastavni dio karaktera grada, a Zrinjevac pokazuje kako se i u prošlosti razmišljalo o tome da centar grada treba imati “zelena pluća” u kojima mogu uživati svi građani, a i turisti koji su danas prisutni u svakom dijelu godine.
