Kako su se razlikovali životi bogatog i siromašnog stanovništva u srednjovjekovnom Zagrebu

Socijalni sastav stanovništva srednjovjekovnog Zagreba je bio šaren – bilo je obrtnika, trgovaca, poljoprivrednika, ali i pripadnika drugih zanimanja – liječnika, javnih bilježnika, slikara, glazbenika, učitelja, svećenika i slično. Naravno, kako to biva tada, i u srednjovjekovnom Zagrebu je bilo onih koji nisu imali svoje zvanje, te su se obično samo skitali po gradu, kao i žena koje su se bavile prostitucijom. Osim slobodnih građana, u srednjovjekovnom Zagrebu bilo je i njihovih podanika, podložnika, i gradskih i građanskih.

Socijalni status se razlikovao od stanovnika do stanovnika, a razlika se ponajviše vidjela u načinu stanovanja, opremanju stanova i kuća, te odijevanju. U srednjovjekovnom Zagrebu nije bilo neke veće podjele, već bi stanovnici uglavnom bili bogati, siromašniji ili vrlo siromašni.

Bogataši, kojih je bilo jako malo, živjeli su raskošno u svojim palačama i zidanim kućama, dok je obično građanstvo živjelo u drvenim kućama, a najsiromašniji u kolibama. Kada govorimo o uređenju tih palača/kuća/koliba, onda možemo reći da su palače bile uređene finim pokućstvom u obliku fino rezbarenih klupa i stolcima presvučenim kožom, ostali građani su imali obične stolarske radnje. Posuđe, kakvo se tada moglo naći po kućama, kod bogataša je bilo srebrno, ili čak i pozlaćeno, a kod siromašnog stanovništva bilo bi izrađeno lončarski od zemlje ili drveta.

Što se tiče odjeće, bogataši su se odijevali u fino krznom podstavljeno sukno, dok su ostali građani uglavnom na sebi imali obične tkanine ili čak grubi darovec. Razlike je bilo, naravno, i u nakitu, jer su imućnije žene u to vrijeme nosile nakit često u obliku zlatne ili srebrne igle u kosi, a oko vrata bi nosile koraljne ogrlice ili zlatne lančiće.

Gradska sirotinja je bila bez vlastite kuće, kao i bez mogućnosti da se sama uzdržava. Uglavnom su to bili starci, nemoćni i bolesni, a brigu o njima bi preuzela gradska općina koja bi ih smjestila u gradskoj ubožnici, smještenoj u samom središtu grada. Prema odredbi Zlatne bule, određuje se da se jedna trećina imetka ostavljena bez nasljednika i oporuke, dijeli gradskoj sirotinji.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Nevidljivi dijelovi zagrebačke povijesti koji polako nestaju

Zagrebačkim ulicama često prolazimo brzim korakom. Žurimo, stalno negdje žurimo. S posla, na posao, s treninga, na trening, s kave, na kavu, s jednog...

Projekt Ilica Q’ART: Ilica ponovno u funkciji omiljenog okupljališta u gradu

Projekt Ilica: Q’ART je kolektivni public art projekt u procesu koji istražuje suvremeno i socijalno nasljeđe povijesnih avangardi, novih i progresivnih umjetničkih praksi, metoda...

Na današnji dan: Od rođendana T. Butine do požara na Griču 1645.

Dragi čitatelji, dobrodošli u još jedan tjedni pregled Na današnji dan koji nam donosi naš Vedran Danko. U nastavku ćemo spomenuti Antuna Ulricha, Anu...