Na sjevernim obroncima Samoborskog gorja, uz tok potoka Gradne, samo dvadesetak kilometara zapadno od Zagreba, smješten je Samobor – grad koji spaja šarm malog srednjoeuropskog mjesta s blizinom hrvatske prijestolnice. Kao dio Zagrebačke županije, Samobor danas na širem gradskom području broji oko 37.000 stanovnika, čime se ubraja među veće gradove u neposrednom okruženju glavnog grada. Prepoznatljiv je po sačuvanoj baroknoj jezgri, slikovitom položaju u podnožju šumovitih brda te osobito po bogatoj kulinarskoj i kulturnoj tradiciji – samoborska kremšnita i Samoborski fašnik dva su najpoznatija simbola grada koja su Samobor pretvorila u jedno od najpopularnijih izletničkih odredišta sjeverozapadne Hrvatske. Blizina Zagreba i izvrsna prometna povezanost omogućuju gradu da djeluje i kao satelitsko središte metropole, no Samobor pritom uspješno čuva vlastiti identitet i čar malog hrvatskog grada s dugom tradicijom.
Samoborska povijest seže u srednji vijek. U povijesnim se izvorima grad prvi put pojavljuje 1242. godine, kada mu je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. dodijelio status slobodnog kraljevskog grada – kao zahvalu za pomoć koju su mu Samoborci pružili tijekom provale Tatara u Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo. Ta je povelja gradu osigurala posebne povlastice, uključujući pravo na organiziranje sajmova, samoupravu i određeni stupanj autonomije, što je bitno utjecalo na njegov razvoj u nadolazećim stoljećima. Na brdu iznad grada i danas stoje ostaci srednjovjekovne utvrde Stari grad Samobor, koja je imala obrambenu ulogu i svjedoči o strateškoj važnosti ovog područja. Tijekom kasnijeg srednjeg i ranog novog vijeka Samobor je izrastao u značajno trgovačko središte zahvaljujući svojem položaju na prometnici između Zagreba i slovenskog prostora. Postupno se oblikovao u mirnu građansku sredinu poznatu po obrtništvu, trgovini i ugodnom načinu života.
Grad je smješten u iznimno privlačnom prirodnom okruženju, na dodiru panonske nizine i dinarskih gorskih obronaka. Samoborsko gorje, koje se uzdiže jugozapadno od grada, dio je šireg Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje i predstavlja izuzetno vrijedno područje bogate flore i faune. Potok Gradna protječe samim središtem grada i daje mu prepoznatljiv karakter, a njegova obala s kamenim mostovima i baroknim pročeljima kuća tvori jednu od najljepših urbanih scenografija u kontinentalnoj Hrvatskoj. Od Zagreba, udaljenog svega dvadesetak kilometara, Samobor je prometno dobro povezan autocestom i državnim cestama, što ga čini idealnim izletničkim odredištem, dok istodobno mnogi Samoborci svakodnevno putuju na posao u glavni grad.
Kulturna tradicija Samobora duboko je ukorijenjena u identitet grada i njegovih žitelja. Samoborski fašnik, tradicionalni karneval koji se održava svake godine u dane uoči korizme, jedan je od najstarijih i najpoznatijih karnevalskih događanja u Hrvatskoj, s tradicijom dugom nekoliko stoljeća. Fašnik privlači tisuće posjetitelja koji dolaze uživati u povorci maškara, tradicionalnim jelima i živahnoj atmosferi koja obuzima cijeli grad. Uz fašnik, Samobor je neodvojivo povezan sa svojom kremšnitom – kolačem od lisnatog tijesta s kremom od vanilije koji je postao neslužbeni simbol grada i jedna od najprepoznatljivijih hrvatskih slastica. Brojne kavane u gradskom središtu natječu se u pripremi ove delicije, a posjet Samoboru bez kušanja kremšnite smatra se nepotpunim doživljajem. Grad se diči i bogatim muzejskim životom – Muzej grada Samobora čuva zbirke posvećene povijesti, etnografiji i kulturi ovog kraja.
Danas je Samobor moderan grad koji uspješno povezuje bogatu tradiciju sa zahtjevima suvremenog života. Gospodarstvo se oslanja na prerađivačku industriju, obrtništvo, uslužne djelatnosti i turizam, koji igra sve značajniju ulogu u gradskoj ekonomiji. Posjetitelje privlači spoj kulturne baštine, gastronomske ponude i mogućnosti za rekreaciju u prirodi – Samoborsko gorje nudi brojne planinarske staze i izletničke rute, osobito popularne među stanovnicima Zagreba i šire okolice. Grad ima razvijenu obrazovnu infrastrukturu s više osnovnih i srednjih škola te aktivan kulturni i sportski život. Samoborska gradska jezgra, s obnovljenim trgovima, parkovima i šetnicama uz Gradnu, pruža ugodan prostor za život, a demografska stabilnost, djelomično potpomognuta blizinom glavnog grada, čini Samobor jednim od dinamičnijih manjih gradova u Hrvatskoj. Tako Samobor ulazi u budućnost s jasnim identitetom koji počiva na spoju tradicije, kulture i kvalitete života.