Na zapadnoj obali istarskog poluotoka smješten je Rovinj – grad koji očarava svojom slikovitom starom jezgrom uzdignutom na nekadašnjem otoku, spojenom s kopnom sredinom 18. stoljeća. Administrativno pripada Istarskoj županiji, a prema popisu stanovništva ima oko 14.000 žitelja, što ga svrstava među manje gradove koji unatoč tome privlače iznimno velik broj turista zahvaljujući bogatoj arhitektonskoj baštini, mediteranskom ozračju i prirodnim ljepotama okolice. Rovinj je dvojezična sredina – hrvatski i talijanski jezik ravnopravno su zastupljeni u javnom životu, što je odraz višestoljetne multikulturalne tradicije ovog istarskog grada. Talijanski mu je naziv Rovigno, a ta se dvojnost očituje u svim segmentima gradskog života, od službene dokumentacije do uličnih natpisa.
Rovinjska povijest proteže se sve do pretpovijesnog i antičkog doba. Šire područje današnjeg grada bilo je nastanjeno već u prapovijesti, na što upućuju arheološki nalazi iz brončanog i željeznog doba otkriveni na okolnim uzvisinama. U vrijeme antike ovaj je prostor bio pod rimskom upravom, a na lokaciji sadašnjeg grada postojalo je rimsko naselje. Po propasti Zapadnog Rimskog Carstva, Rovinj je prošao kroz različita vladavinska razdoblja – od ostrogotskog i bizantskog do franačkog gospodstva. Tijekom ranog srednjeg vijeka grad se oblikovao kao utvrđeno naselje na otočiću koji je pružao prirodnu obranu od kopnenih napada. Od 1283. godine Rovinj se nalazio pod vlašću Mletačke Republike, kojoj je pripadao sve do njezina raspada 1797. godine. Upravo tijekom mletačkog razdoblja grad je doživio zamjetan urbanistički i ekonomski razvoj, a brojne građevine iz tih stoljeća i danas određuju vizualni identitet Rovinja. Nakon pada Venecije, grad je kratko bio pod francuskom upravom, da bi potom ušao u sklop Habsburške Monarhije, odnosno Austro-Ugarske, pod čijom je vlašću ostao do završetka Prvog svjetskog rata. Između dva svjetska rata pripadao je Kraljevini Italiji, a Hrvatskoj je pripojen tek nakon Drugog svjetskog rata i sklapanja Pariškog mirovnog ugovora 1947. godine – najprije u okviru Jugoslavije, a od njezina raspada kao dio samostalne Republike Hrvatske.
Najprepoznatljivija rovinjska znamenitost je crkva sv. Eufemije – impozantna barokna građevina čiji visoki zvonik, inspiriran zvonikom sv. Marka u Veneciji, dominira gradskom panoramom. Podignuta je u 18. stoljeću na mjestu starije srednjovjekovne crkve i posvećena zaštitnici grada sv. Eufemiji, čije su relikvije, kako predaja kazuje, na tajanstven način doplovile do Rovinja. Zvonik je visok 60 metara i predstavlja najistaknutiju vertikalu grada, vidljivu iz daleke okolice. Stara jezgra Rovinja izvanredan je primjer tipičnog mediteranskog urbanizma – uske vijugave ulice, zbijene kamene kuće i mali trgovi stvaraju neponovljivu atmosferu. Balbijev luk iz 17. stoljeća, nekadašnja gradska vrata, jedan je od najprepoznatljivijih gradskih simbola. Grad okružuju zaštićena prirodna područja, a posebno se ističe park-šuma Zlatni rt (Punta Corrente), podignuta krajem 19. stoljeća na inicijativu austrijskog baruna Georga Hütterotha, koji je bitno pridonio uređenju i uljepšavanju rovinjskog krajolika.
Rovinjsko se gospodarstvo oduvijek oslanjalo na ribarstvo, pomorstvo i poljoprivredu, no tijekom druge polovice 20. stoljeća turizam je preuzeo primat kao najvažnija gospodarska grana. Danas je Rovinj jedno od najposjećenijih turističkih odredišta u Hrvatskoj i na čitavom Mediteranu, s razvijenom infrastrukturom koja obuhvaća brojne hotele, kampove i privatni smještaj. Pored turizma, važnu gospodarsku ulogu igra duhanska industrija – rovinjska tvornica duhana jedan je od starijih industrijskih pogona na prostoru Istre. Ribarstvo je i dalje prisutno kao tradicionalna djelatnost, a ribarska luka ostaje jedan od najslikovitijih kutaka grada. Posljednjih godina sve više na značenju dobivaju enogastronomski turizam i proizvodnja maslinovog ulja, s obzirom na to da je istarsko maslinovo ulje steklo međunarodno priznanje za svoju kvalitetu.
Rovinj s pravom nosi reputaciju grada umjetnika – u uskim ulicama stare jezgre nalazi se mnoštvo galerija, ateljea i umjetničkih radionica koje privlače likovne stvaratelje iz cijele Europe, inspirirane rovinjskim motivima. Grad tijekom čitave godine ugošćuje raznovrsne kulturne manifestacije, osobito u ljetnim mjesecima. Rovinjsko ljeto obuhvaća niz koncerata, izložbi, kazališnih predstava i drugih kulturnih sadržaja. Dvojezičnost grada, s hrvatskim i talijanskim kao službenim jezicima, daje Rovinju poseban kozmopolitski duh, a lokalna talijanska zajednica aktivno čuva svoju kulturnu baštinu putem vlastitih institucija i manifestacija. Centar za povijesna istraživanja u Rovinju značajna je ustanova posvećena proučavanju talijanske zajednice u Istri i na Kvarneru. Suvremeni Rovinj predstavlja skladan spoj kulturne tradicije i modernog turističkog razvoja koji neprestano privlači posjetitelje iz svih krajeva svijeta.