Na obali srednjeg dijela Dalmacije, na mjestu gdje rijeka Krka kroz duboki i zaštićeni kanal sv. Ante utječe u Jadransko more, smješten je Šibenik. Ovaj grad, ujedno i administrativno sjedište Šibensko-kninske županije, zauzima iznimno mjesto u hrvatskoj povijesti kao najstariji samonikli grad na istočnoj jadranskoj obali – dok je većinu dalmatinskih gradova u antičko doba utemeljilo grčko ili rimsko stanovništvo, Šibenik je nastao kao izvorno hrvatsko naselje. Ime grada prvi se put pojavljuje u ispravi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. iz 1066. godine, koji je upravo u Šibeniku držao svoj kraljevski dvor, što svjedoči o važnosti grada već u ranosrednjovjekovnom razdoblju. Danas Šibenik broji otprilike 34.000 stanovnika i predstavlja grad koji svoju bogatu kulturnu baštinu uspješno povezuje s modernim turističkim razvojem.
Grad je izrastao iz hrvatskog utvrđenog naselja na brdu sv. Mihovila, odakle se postupno širio prema moru i okolnom prostoru. Najraniji pisani trag o Šibeniku potječe iz 1066. godine, iz doba vladavine Petra Krešimira IV., jednog od najistaknutijih hrvatskih srednjovjekovnih vladara. Upravo ta povezanost s hrvatskom kraljevskom lozom dala je Šibeniku poseban položaj među gradovima Dalmacije. Kroz srednji vijek grad je prolazio kroz turbulentna razdoblja – nalazio se pod upravom hrvatsko-ugarskih kraljeva, a 1412. godine potpao je pod vlast Mletačke Republike, koja je podizala utvrde i oblikovala urbanu strukturu grada kakvu uvelike poznajemo i danas. Šibenik je bio meta brojnih osmanskih napada, naročito tijekom 15. i 16. stoljeća, a sustav od četiri utvrde – sv. Mihovila, Barone, sv. Ivana i sv. Nikole – imao je presudnu ulogu u obrani grada. Utvrda sv. Nikole, koja se nalazi na ulazu u kanal sv. Ante, 2017. je godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine kao sastavni dio mletačkog obrambenog sustava.
Katedrala sv. Jakova najvažniji je kulturno-povijesni spomenik Šibenika i graditeljsko remek-djelo upisano na UNESCO-ov popis svjetske baštine 2000. godine. Njezina je izgradnja trajala više od stotinu godina, od 1431. do 1536. godine, a na njoj su djelovali najistaknutiji majstori toga vremena. Juraj Dalmatinac, jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara i graditelja, počeo je raditi na katedrali 1441. godine te joj dao prepoznatljivo obilježje, uključujući čuveni friz sa 71 portretnom glavom na vanjskim apsidama koji prikazuje likove ondašnjih šibenskih građana. Gradnju je nakon Dalmatinčeve smrti nastavio Nikola Firentinac, koji je dovršio gornje dijelove i svod građevine. Katedrala je u cijelosti sagrađena od kamena, bez uporabe drvene građe ili vezivnog materijala, a njezina jedinstvena konstrukcija od međusobno uklopljenih kamenih ploča i rebara čini je iznimnim arhitektonskim postignućem na europskoj razini.
Uz katedralu i fortifikacijski sustav, Šibenik obiluje kulturnim sadržajima i događanjima koja ga svrstavaju među najživlje gradove na jadranskoj obali. Međunarodni dječji festival, koji se organizira od 1958. godine, najstarija je i najprepoznatljivija kulturna manifestacija grada, posvećena kreativnosti i stvaralaštvu najmlađih. Stara jezgra Šibenika odlikuje se gustim spletom uskih uličica, kamenih kuća i brojnih sakralnih objekata, među kojima se posebno ističu crkva sv. Barbare, crkva sv. Ivana te gradska loža i kneževa palača. U neposrednoj blizini grada nalazi se Nacionalni park Krka, čiji veličanstveni slapovi svake godine privlače stotine tisuća posjetitelja, što dodatno pojačava turistički značaj šibenskog kraja. Otoci šibenskog akvatorija – Zlarin, Prvić i Kaprije – također su važna turistička odredišta.
U novijoj je povijesti Šibenik bio prepoznat kao industrijski grad, s razvijenom metaloprerađivačkom i aluminijskom proizvodnjom. Tvornica lakih metala i elektroindustrija predstavljale su okosnicu gradskog gospodarstva tijekom druge polovice 20. stoljeća. Nakon Domovinskog rata, tijekom kojeg je grad pretrpio znatna razaranja, Šibenik je prošao kroz proces gospodarske tranzicije i postupnog preusmjeravanja prema turizmu, uslužnom sektoru i kulturnoj ekonomiji. Turizam je danas jedan od ključnih gospodarskih pokretača, potpomognut bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem, blizinom nacionalnog parka te privlačnim jadranskim smještajem. Grad kontinuirano ulaže u obnovu stare jezgre, razvoj kulturnog turizma i unapređenje infrastrukture, gradeći prepoznatljivost kao autentična dalmatinska destinacija koja spaja povijest, kulturu i prirodne ljepote.