Rast stanovništva prilikom obnove grada nakon tatarskog pustošenja cijelog područja

Nakon tatarskog pustošenja, 1242. godine, cijelo je zagrebačko područje bilo uništeno, zapaljeno, zbog čega prvi povratnici imaju obvezu Zagreb podignuti iz nule. Novi građani, gosti (ili hospites), dobit će zemlje i posjede, te povoljne uvjete života i slobodu, ali i nigdje u kraljevskim granicama neće biti dužni plaćati daće. Sve je to obećano kako bi se opet podignuo Zagreb.

Kako je predtatarski županijski grad bio u potpunosti uništen, njegovi su se stanovnici velikim dijelom razbježali ili su bili ubijeni, a ono malo stanovništva koje se vratilo našlo je svoje razrušene domove. U tom beznadnom raspoloženju nakon povratka u uništeni grad, mnogi su rado prihvatili misao o novom naselju na povoljnijem i sigurnijem mjestu, kao i puno boljim izgledima za napredak – sve su to donosile privilegije slobodnog kraljevskog grada.

Tako da se mnogi s Kaptola sele na Grčko brdo, gdje osnivaju nove domove i započinju potpuno novi život – upravo su oni bili (izuzev preživjelih starosjedilaca) prvi stanovnici novoorganizirane općine na brdu Gradec. Njima se pridružuju i mnogi došljaci i stranci, kao i domaći svijet iz cijele hrvatske pokrajine.

Stranci su se nazivali i gostima, ili hospites, a u većini slučajeva su bili obrtnici i trgovci koji su imali cilj pridonijeti napretku i gospodarskom jačanju novog grada, a dolazili su iz susjednih zemalja – pretežito Njemačke i nešto Italije – gdje je u to vrijeme (12. i 13. stoljeće) gradski život u punom cvatu, kao i trgovina i obrt. U to je vrijeme domaćih ljudi, koji su bili vješti, te posjedovali obrte i trgovinu, bilo jako malo, zbog čega je bio dobrodošao utjecaj stranaca.

Iznad starog naselja polako niče novo naselje na gradečkom brdu, koje će kao protuteža Kaptolu od samog početka živjeti svojim vlastitim, samostalnim, i od Kaptola, u potpunosti neovisnim životom. 

Na nenapučenom prostoru, tada vjerojatno i obraslom šumom, sljedećih će desetljeća niknuti nove građanske kuće i gospodarstva, kao i kurije i palače, ulice i trgovi. Podignut će se i kapele, Sv. Marko, gradska vijećnica te jaka zidana utvrđenja oko cijela grada.

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Neki drugi Zagreb 22.4.20.

Njegove su bore postale izraženije u svega 10-ak sekundi, njegovo se lice promijenilo, njegove su ulice puste, prazne, često beživotne. No, njegova je duša...

Zagrebački orkestar ZET-a predstavlja svoj nosač zvuka znakovitog imena – SERBUS!

Zagrebački orkestar ZET-a promovirat će svoj novi nosač zvuka sa skladbama o Zagrebu i skladbama iz filma Tko Pjeva, Zlo Ne Misli pod nazivom...

Povratak u 1920. godinu: Tri prepoznatljive zagrebačke građevine i Strossmayerova ulica

Dugogodišnja povijest grada Zagreba za posljedicu je ostavila i brojne znamenitosti u vidu različite arhitekture, spomenika i ulica... Neki od simbola grada Zagreba se...