Raspored festivalskog dijela 56. Međunarodne smotre folklora Zagreb

Nastavljajući tradiciju smotri Seljačke sloge između dvaju svjetskih ratova, Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine gdje prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu brojnih domaćih i stranih sudionika.

Festivalski dio 56. Međunarodne smotre folklora Zagreb održat će se od 20. do 24. srpnja 2022. godine posvećena je temi: “Tradicijska baština između Srednje Europe i Mediterana”. Ovogodišnji program će prikazati vrijednosti etnografskog i folklornog stvaralaštva koje su se prenijele do naših dana u suvremeni život Europske unije, ponajprije hrvatska kulturna baština u usporedbi s primjerima iz susjednih zemalja i kultura te međuodnosi i karakteristični primjeri folklornoga nasljeđa koji potvrđuju povezanost kultura susjednih naroda, kao i njihove posebnosti.

Pretprogram Smotre započeo je već u siječnju a bogatstvo i raznolikost pretprograma doseglo je vrhunac u lipnju što se itekako nastavlja u srpnju.

U srpnju nas očekuje raznolik i bogat program koji će prethoditi samoj manifestaciji pa ćete tako u Glazbenom paviljonu Zrinjevac moći poslušati koncert KPDU Karpati iz Lipovljana, u Klubu Močvara Etno na putu kojeg izvodi Hrvatska glazbena mladež dok će se atriju Galerije Klovićevi dvori održati koncerti Kind Fortune (koncert irsko – škotske glazbe kojeg izvodi Duncreagan), Naš kanat je trdkojeg izvodiistrian etno folk music band Šćike i Slavuj – zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa kojeg izvode Dina Bušić i Melita Ivković.

Večer etnografskog filma moći će se pogledati u Turskom kulturnom centru Yunus Emre, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla moći ćete pogledati izložbu Tibeti u Međimujru i Podravini autorica Janje Kovač i Marije Mesarić, u Etnografskom muzeju izložbu Moreška i kumpanije – plesovi s mačevima na otoku Korčuli, autorica Sani Sardelić i Elsie Ivancich Duni, a u Institutu za etnologiju i folkloristiku moći ćete poslušati tribinu Moreška i kumpanije – plesovi s mačevima na otoku Korčuli.

Bogati program polagano nas uvodi u samo događanje Međunarodne smotre folklora u sklopu kojeg će se od 20. do 24. srpnja na Trgu kralja Tomislava održati Predstavljanje tradicijskih obrta i zanata, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića predstavljanje knjige Tradicijsko odijevanje Hrvata u Kreševu i okolicii Narodni plesni običaji gradišćanskih Hrvata – Istraživanja i zapisi dr. Ivana Ivančana, u centru grada održavat će se Folklorna šetnica, u Oktogonu će se održati modna revija Tradicijsko u suvremenom alžirskog dizajnera Karima Adida. Svaku večer od petka do nedjelje u 21 sat na Platou Gradec održavat će se koncert folklornih skupina iz Hrvatske, Europe i svijeta nakon čega će se održavati plesne radionice.

Nastupi folklornih skupina održavat će se u Svetoj Nedelji i Vrbovcu te u mjestu Beltinci u Sloveniji.

Detaljan program sa satnicom možete pogledati na www.msf.hr

Tekst: msf.hr

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...