Prvo spominjanje Gradeca kao Zagreba i konzervativan odnos prema promjenama

Zlatnom bulom, koju je Zagrebu dodijelio kralj Bela IV 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice, pa tako i povlastice plemića, čime se izjednačio kao gradska cjelina s plemićkom osobom – feudalcem, čime dobiva prava poput pripadnika plemićkog staleža. Zagreb se oslobodio banske, županijske i biskupske vlasti, te je postao kraljev štićenik. 

Vodstvo grada preuzimaju gradski sudac i gradski zastupnici, koji su se brinuli za mnoge teme i pitanja oko grada, a činili su gradsku upravu. Obveze i dužnosti gradske uprave, na čijem je čelu bo gradski sudac, bile su opsežne i raznolike, a prije svega, gradska se uprava brinula da se poštuju i čuvaju povlastice, posebno one koje je Gradec dobio izdavanjem Zlatne bule 1242. godine.

Gradska općina je teško napuštala staro i primala novo, a to se najbolje vidi na primjeru uvođenja Gregorijanskog kalendara 1582. godine. Naime, kralj je morao izričito narediti da se kalendar uvede (1584. godine), a knjižarama i tiskarima se mora zabraniti izdavanje i prodaju starog kalendara, no ni do 1599. godine to nije učinjeno. Tada je nadvojvoda Matija dao zapovijed općini da zabrani upotrebu starog i uvede novi kalendar, no općina se oglušuje na tu zapovijed.

Ni naredbe Hrvatskog sabora iz 1588. godine, koje su sadržavale i kazne za nepoštivanje uvođenja novog kalendara, nisu bile dovoljne da se općina odluči na to.

Također, jako je bitno napomenuti da baš iz 16. stoljeća dolazi najstarija vijest da se općina na brdu Gradecu počela nazivati imenom – Zagreb, a njezini građani – Zagrepčani. Tako ih je nazvao knez Krsto Frankopan u svojoj ispravi pisanoj na glagoljici iz 1526. godine kada ih oslovljava imenom Zagrebci iz Gratza.

Druge objave

Drveni neboder – izgrađen 1956.-1958. godine prema projektu arhitekta Drage Iblera

Poslovna poluugrađena dvokatnica sa stambenim osmerokatnim tornjem – zgrada...

Festival Cest is d’Best vraća umjetnost i veselje na zagrebačke ulice

Zagreb početkom lipnja ponovo postaje velika otvorena pozornica –...

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su...

Najstarija kuća Novog Zagreba uskoro postaje odmorište na biciklističkoj ruti Greenway

Na nasipu između pješačkog i Hendrixova mosta, skrivena između...

Pročitajte i ovo:

Kuća Krmelić-Jelić iz 18. stoljeća uz Kapucinske stube u Mesničkoj ulici

U Mesničkoj ulici, na kućnom broju 16, nalazi se poluugrađena dvokatnica s prizemnim uličnim krilom - kuća Krmelić-Jelić. Kuća je izgrađena polovicom 18. stoljeća na...

Buran politički život u 17. stoljeću: Urote, ratovi i oduzimanje srednjovjekovnih povlastica

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su osjećali posljedice rata između Habsburške Monarhije i Osmanskog carstva, a kada se rat završava –...

Najznačajnija kasnobarokno-klasicistička sakralna cjelina – Crkva sv. Ivana Krstitelja

Jednobrodna crkva s dvokatnim zvonikom u liniji glavnog pročelja sagrađena je 1795.-1800. godine na mjestu gotičke župne crkve, osnovane 1374. godine. Gradnja crkve pripisana...