Prve promjene koje nastupaju nakon utemeljenja biskupije u Zagrebu 1094. godine

Jedan od najbitnijih trenutaka u zagrebačkoj povijesti je svakako osnutak biskupije 1094. godine. Upravo je to jedan od dokaza da je na tom mjestu već tada postojalo naselje, ali i da je bilo veliko i već tada imalo svoju tradiciju.

Prema istraživanjima povjesničara Ivana Krstitelja Tkalčića, grad se tada prostirao od lijeve obale potoka Medveščaka, do Krvavog mosta i Draškovićeve, a nakon utemeljenja biskupije obuhvaća i područje Kaptolske ulice.

Ulica Krvavi most

Utemeljenje nadbiskupije je u svakom pogledu utjecalo na već utvrđeni župni grad, pa tako i na sastav stanovništva. Polako se mijenja lice grada – podižu se crkveni i drugi objekti, samo naseljeno područje se šire, te se grade biskupijska crkva, prva katedrala, pa s vremenom i samostani nekih redova.

Nakon utemeljenja, za potrebe biskupije sagrađena je jedna manja crkva u ranoromaničkom stilu na mjestu buduće katedrale koja se počinje graditi tek u drugoj polovici 12. stoljeća – malo južnije od lokacije današnje Zagrebačke katedrale.

Na sjeveroistočnoj strani od biskupskog grada nalazila se veća zgrada koja je služila kao dom kanonika, a i biskupa u starije vrijeme. U to su vrijeme postojali strogi crkveni propisi po kojima je cijelo svećenstvo moralo živjeti zajedno u zajedničkoj zgradi. Kako tada ni biskup nije ima svoj vlastiti dvor, živio je u zajednici s ostalima.

Zbog takvog, samostanskog, načina života, u starijim poveljama zagrebačka biskupijska crkva nosi naziv Monasterium regis St. Stephani (samostan Sv. Stjepana kralja).

Kada se u 13. stoljeću odustaje od propisa zajedničkog stanovanja, kanonici su u sporu s biskupom izgubili svoj zajednički stan, nakon čega se na kaptolskom trgu pojavljuju pojedinačne drvene kanoničke kurije – u početku su bile rijetke.

Prema nekim zapisima daje se zaključiti da kanonici nisu baš voljeli stanovati na Kaptolu, nego su stanovali daleko od biskupske crkve. Kanonici nakon svađe s biskupom odlaze s Kaptola i naseljavanju današnji Donji grad, a za pretpostaviti je da su neki od njih živjeli i na svojim posjedima van samih granica tadašnjeg grada.

Tradicija kaže da se cinkuš (malo zvonce), smješten na tornju katedrale, oglašavalo svako jutro u 8 i popodne u 14 sati kako bi pozivalo svećenike koji su daleko stanovali.

Druge objave

Najstarija kuća Novog Zagreba uskoro postaje odmorište na biciklističkoj ruti Greenway

Na nasipu između pješačkog i Hendrixova mosta, skrivena između...

Najznačajnija kasnobarokno-klasicistička sakralna cjelina – Crkva sv. Ivana Krstitelja

Jednobrodna crkva s dvokatnim zvonikom u liniji glavnog pročelja...

Pjesma koja naslovom i melodijom osvaja sve Zagrepčanke i Zagrepčane

Pjesma koja svakako zaslužuje biti u našoj rubrici Zagreb...

Kip boga Merkura koji je preseljen s Hatzove kuće na Hotel Dubrovnik

Hotel Dubrovnik, smješten na Trgu bana Josipa Jelačića, izgrađen...

Obnova franjevačkog kompleksa na Kaptolu: Tragovi prošlosti izlaze na vidjelo

Na Kaptolu, gdje se povijest Zagreba osjeća na svakom...

Pročitajte i ovo:

Pjesma koja naslovom i melodijom osvaja sve Zagrepčanke i Zagrepčane

Pjesma koja svakako zaslužuje biti u našoj rubrici Zagreb u stihovima je i ona Drage Diklića - "Zagreb je najljepši grad". I bez da...

Kip boga Merkura koji je preseljen s Hatzove kuće na Hotel Dubrovnik

Hotel Dubrovnik, smješten na Trgu bana Josipa Jelačića, izgrađen je na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza 1929. godine. Osim što je preuzeo lokaciju Hatzove kuće,...

Stambeno poslovna dvokatnica u Mesničkoj sagrađena 1844. godine za Gottfrieda Krausa

Ugrađena stambeno poslovna dvokatnica s pravokutnim dvorištem sagrađena je 1844. godine za trgovca Gottfrieda Krausa. Cjelovito sačuvana prostorna struktura i bidermajerska pročelja. Kuća, po...