KlasikPromjene koje su nastupile na Gradecu donošenjem povijesnog dokumenta Zlatna bula

Promjene koje su nastupile na Gradecu donošenjem povijesnog dokumenta Zlatna bula

Nedvojbeno je da je Zlatna bula, izdana 1242. godine nakon tatarskog pustošenja ovih područja, jedan od najvažnijih dokumenata u zagrebačkoj povijesti. Njome je Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom, čime su građani dobili brojne povlastice, ali i obveze prema kralju, kao i prema svome gradu.

Cijela organizacija administrativnog života srednjovjekovnog Gradeca, poput uprave, sudstva, prava i općenito dužnosti gradova, temeljila se na odredbama Zlatne bule. Političke ali i upravne, gospodarske i socijalne prilike u gradu su stoljećima bile regulirane tim odredbama.

Grad je Zlatnom bulom postao jača samostalna upravna jedinica s određenim pravima, kao i obvezama. Kad je kralj osnovao jedinice, koje je stvarao u svojim nastojanjima učvršćivanja državne organizacije nakon tatarskih razaranja, stvarao je slobodne i kraljevske gradove, a izdavao im je isprave s naročitim pravima i povlasticama. Na tome se temeljila uprava tih gradova, kao i zakonodavstvo i cjelokupni javni život srednjeg vijeka.

Točno takav dokument je i kralj Bela IV izdao Zagrebu 1242. godine nakon što se posavjetovao s tadašnjim banom Dionizom, velikašima i drugim prvacima kraljevstva.

Zlatna bula je dobila svoj naziv po zlatnom kraljevskom pečatu kojim je bila potvrđena. Bula je na latinskom znači metalni pečat, stoga je takav naziv prešao i na samu ispravu. Konkretno, Zlatna bula koja je bila namijenjena gradu Zagrebu, pisana je latinskim jezikom, a na na nju je bio obješen, na svilenoj vrpci, kraljevski pečat sastavljen iz dviju zlatnih pločica, povezanih zlatnim obručem. Na prednjoj strani pečata nalazio se kralj na prijestolju, a na stražnjoj strani grb Arpadovića. 

Sve isprave sa zlatnim pečatima mogli su izdavati isključivo vladari, što su činili samo u iznimno važnim prilikama i poslovima koji su od velikog političkog i pravnog značenja.

Zagrebački zlatnu bulu sastavio je, i pisao, kancelar na mađarskom kraljevskom dvoru – stolnobiogradski prepošt Benedikt. Sama bula je izdana kod Verevče, za koju neki misle da je Virovitica, dok drugi tvrde da je Veroecze u novigradskoj županiji u Mađarskoj.

Zlatna bula, dodijeljena gradu Zagrebu 1242. godine, temeljni je zakonik srednjovjekovnog Zagreba, čiji se pravni sadržaj uglavnom bazirao na običajnom pravu kojeg je kralj građanima Gradeca dao u obliku privilegija kao slobodnog kraljevskog grada, ali je sadržavao i obaveze koje su građani morali ispuniti.

Naslovne teme