Medvedgrad, smješten na Malome Plazuru na južnim obroncima Medvednice, pazi na Zagreb od davne 1254. godine. Riječ je o srednjovjekovnoj utvrdi koja je izgrađena za zaštitu građana, biskupa i crkvenog blaga, no zbog svog strateškog položaja često je bio u središtu imovinsko-političkih previranja.
Osim južne kule, koja je popularna zbog prekrasnog pogleda na grad Zagreb, na Medvedgradu postoje i dva povijesna simbola iz jako različitih vremena. U ovoj priči posvetit ćemo se kapelici sv. Filipa i Jakova i Oltaru domovine.
Kapelica sv. Filipa i Jakova
U sklopu medvedgradske utvrde postoji jedna mala oktogonalna kapelica koja se smatra najvrjednijom medvedgradskom građevinom, a riječ je o kapelici sv. Filipa i Jakova.
Kapelica je sagrađena u 13. stoljeću, u “prijelaznom stilu” u kojem se pojavljuju obilježja kasne romantike i rane gotike. Građena je od opeke dok su uglovi s vanjske strane ojačani klesanim kamenom.
Od kamena su izgrađen i svi konstruktivni elementi, kao i dijelovi arhitektonske plastike.
U kapelicu se može ući kroz monumentalni romanički portal iznad kojeg je ugrađena velika prozorska ruža. Unutrašnjost kapele je nekada bila oslikana, a sačuvani izvorni polukapiteli s biljnim i figurativnim motivima predstavljaju umjetnička djela vrhunske kvalitete.
Kapelica sv. Filipa i Jakova najstarija je i najreprezentativnija kapela jednog plemićkog burga u Hrvatskoj te se smatra našom najznačajnijom građevinom prijelazno romaničko-gotičkog stila.
Iako je jako stradala u katastrofalnom potresu koji je krajem 16. stoljeća jako oštetio cijeli Medvedgrad te je vjekovima bila prepuštena zubu vremena, pravilni odnosi njezina tlocrta i visina zidova omogućili su njenu potpunu rekonstrukciju krajem 20. stoljeća.
S druge strane, postoji i mjesto koje se na Medvedgradu smjestilo puno kasnije od kapelice sv. Filipa i Jakova, riječ je o Oltaru domovini.
Oltar domovine
Ispod južnog bedema medvedgradske utvrde nalazi se spomenik svim palima u Domovinskom ratu – Oltar domovine.
Ovaj spomenik je rad kipara Kuzme Kovačića, a otvoren je na Dan državnosti 30. svibnja 1994. godine kao mjesto na kojemu će svi moći odati poštovanje hrvatskoj domovini.
Spomen obilježje tvore kamene kocke od različitih vrsta kamena i nejednake visine te šest staklenih plavih ploča, koje kao da su se po zemlji posložile u hrvatski grb. Na kamenim kockama isklesani su hrvatski motivi iz vremena kneza Branimira, Veliki križ te stihovi hrvatske himne.
Oko spomenika, kao i na samom spomeniku, položeno je 29 staklenih plavih i bijelih “kapi”.
Kameni blokovi skulpture izgrađeni su od kamena iz svih hrvatskih županija, a u sredini se nalazi tzv “vječna vatra”.
Nakon 2000. godine, spomenik je pretrpio oštećenja (staklene ploče su popucale), a šest godina kasnije dovršena je prva faza obnove ugradnjom lijevanih staklenih elemenata.