Petak, 14 veljače, 2025

Prebendari i dominikanci kao vlasnici posjeda u srednjem vijeku

U vrijeme srednjovjekovnog Zagreba brojni su posjedi u okolici samog grada, a i šire, uglavnom bili u posjedu Kaptola i biskupa, no neki od zemljovlasnika su bili i kanonici, prebendari, cisterciti i dominikanci. Ovaj put ćemo se posvetiti prebendarima i dominikancima kao zemljovlasnicima u vrijeme srednjovjekovnog Zagreba.

Prebendari su svoju zemlju dobili u zamjenu za obavljanje svoje službe, a ista se zemlja raznim darovima i ostavštinama kanonika, kao i raznih svjetovnjaka, kroz godine stalno povećavala, tako da su krajem 14. stoljeća prebendari bili vlasnicima više od 400 jutara zemlje u okolici Zagreba. Na tim su posjedima živjeli podložnici koji su obrađivali zemlju, te su prema svojim gospodarima imali određene obveze.

Prebendari su imali nešto više koristi od svoje zemlje za razliku od većine zemljovlasnika zato što su oni bili izuzeti od plaćanja crkvene desetine, i to zahvaljujući biskupu i Kaptolu koji su ih oslobodili te daće.

U vrijeme srednjovjekovnog Zagreba, jedan od unosnijih poslova bilo je točenje vina, a točionice su držali u svojim kurijama prebendari i kanonici, zbog čega su se tu skupljale skitnice. To nije bilo nešto što je Kaptol podržavao, pa se tako određuje zabrana da se vino ne smije točiti sumnjivim osobama, kao niti dopustiti da žene sumnjiva morala spavaju u njihovim kurijama. U istoj je zabrani navedeno i kockanje koje je bilo popularno u to vrijeme.

Prebendari se smatraju spretnim poslovnim svijetom, a jedna od tvrdnji koja ide u korist tome je činjenica da su uzeli u kupalište u najam od cistercita, pa su ga tako dalje iznajmljivali drugima od čega su imali profit.

S druge strane imamo zagrebačke dominikance koji su u svom vlasništvu početkom 13. stoljeća imali veći vrt i šumu u blizini svog samostana i crkvice u današnjoj Vlaškoj ulici, ali i posjed Bliznu te dio Zagrebačke gore. No, početkom 14. stoljeća, točnije 1315. godine, Bliznu i posjed na Zagrebačkoj gori gube jer su ih založili u nepovrat za veću količinu novca medvedgradskom kaštelanu Renoldu, dok im je posjede Koritno i Novake uzeo biskup Thuz. 

Dominikanci su također imali i kuću, a od 1476. godine i novi samostan na Gornjem gradu, te četiri vinograda koja su davali u najam.

Bile su česte situacije kada su građani nakon smrti svojim oporukama ostavljali manje nekretnine dominikancima, pa su tako dominikanci i na taj način dolazili do vlasništva raznih nekretnina.

Slične objave