back to top

Povijest, arhitektura i sva imena Trga hrvatskih velikana

Trg hrvatskih velikana je jedan od središnjih zagrebačkih trgova. Urbanistički je oblikovan regulacijskim planom iz 1923. godine, kao ulaz u tada novi istočni dio grada.

Trg je okružen Draškovićevom ulicom (zapadna strana), Martićevom (istok) a sredinom trga prolazi promet i tramvajska pruga (Ulica Franje Račkog) koja povezuje ovaj trg s Trgom žrtava fašizma.

Trg hrvatskih velikana je nosio nekoliko imena: 1928. godine nazvan je Trgom Burze, od 1941. do 1945. godine nosio je naziv Trg munchenskih žrtava, a od 1946. nosio je ime Trg Jože Vlahovića.

1990. godine ponovno dobiva ime Trg Burze, a od 2001. godine ga znamo kao Trg hrvatskih velikana.

Do kraja Prvog svjetskog rata na ovom se mjestu nalazilo sajmište.

Trg je oblikovan dvjema simetrično postavljenim monumentalnim zgradama izgrađenim 1927. godine.

Palača Burze je djelo arhitekta Viktora Kovačića (danas se u toj zgradi nalazi Hrvatska narodna banka).

Zapadnu stranu trga čine četverokatne kuće (u nizu Draškovićeve ulice), a na uglu Jurišićeve ulice je stambeno-poslovno-trgovačka modernistička zgrada arhitekta Bele Auera iz 1929. godine. Kraj nje se nalazi zgrada arhitekta Pavla Deutcha iz 1931. godine.

Na sjevernoj strani trga, na uglu Draškovićeve, nalazi se poslovno-stambena zgrada Janeković (arhitekta Huge Ehrlicha) iz 1928. godine.

Sjeverna strana trga

Trg je 1995. godine uređen dvjema trokutastim fontanama čiji je arhitekt Mihajlo Kranjc).

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...