Gundulićeva ulica u Zagrebu dobila je ime po Ivanu Gunduliću, hrvatskom baroknom pjesniku, ekipu, iliriku i dramatiku, koji je bio pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Gundulić.
Ovaj put nećemo govoriti o Ivanu Gunduliću, nego o povijesnim kućama i zgradama koje se nalaze u njegovoj ulici.
Počinjemo od Ilice.
Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice u Ilici
Ugrađena ugaona poslovna zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, sagrađena je 1905-06. godine. Projekt je izrađen u atelijeru Hönigsberg & Deutsch, autori osnove su Vjekoslav Bastl i Ivan Štefan, autor unutarnjeg uređenja Oton Goldscheider, a radove je izvelo građevno poduzeće Hönigsberg & Deutsch.
Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, po preglednom rješenju višenamjenskog prostornog programa, po kvalitetno artikuliranim prostorima javne namjene, protomodernističkim konstruktivnim rješenjima, reprezentativnim oblikovnim značajkama te finoći i kvaliteti detalja, istaknuto je ostvarenje arhitekture secesijske epohe u Zagrebu i Hrvatskoj.
Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda koja se nalazi u Gundulićevoj ulici
Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda, osnovanog 1827. godine, sastoji se od starijeg jednokatnog južnog dijela sagrađenog 1876. godine prema projektu Grahora i Kleina i novijeg dvokatnog sjevernog dijela prigrađenog 1895. godineprema projektu Martina Pilara.
Neorenesansna pročelja starijeg dijela, u frizu vijenca s geslom: “Arti Musices”, i neobarokna pročelja novijeg dijela, s grbovima Trojedne Kraljevine, čine skladnu cjelinu.
Zgrada se odlikuje kulturno-povijesnom, graditeljsko-tipološkom i arhitektonskom vrijednosti.
Značajna kuća Kallina na križanju Masarykove i Gundulićeve ulice
Najamnu trokatnicu, na jugozapadnom uglu raskrižja Gundulićeve s Masarykovom ulicom, za Josipa Kallinu, vlasnika tvornice keramičkog posuđa i peći, izgradio je 1903.-04. godine Vjekoslav Bastl, tada glavni projektant arhitektonsko-građevinskog poduzeća Hönigsberg & Deutsch
Kuća Kallina jedno od ranijih i najvažnijih ostvarenja zagrebačke arhitekture secesije ističe se zanimljivim i u Zagrebu jedinstvenim rješenjem zidne plohe pročelja, opločenjem glaziranim keramičkim pločicama tvornice Kallina.
Vlastita kuća arhitekta Franje Kleina u Gundulićevoj ulici na broju 29
Na adresi Gundulićeva 29 nalazi se simpatična jednokatnica koju je 1872.-74. godine izgradio, prema vlastitom projektu, arhitekt Franjo Klein, po komu je kuća i dobila ime.
Zgrada pripada prvom sloju donjogradske urbanizacije, s jednostavnom stambenom tipologijom, karakterističnom za epohu, te s reprezentativnim ranohistoricističkim neostilskim obilkovanjem pročelja.
Uz naglašenu pretenziju oblikovnog izraza i očuvanost građevnog volumena i strukture, kao vlastita kuća arhitekta, ova je kuća visoke arhitektonske i dokumentarno-povijesne vrijednosti.
Evangelička crkva u Gundulićevoj građena prema projektu Hermanna Bollea
Još jedno od prepoznatljivih djela poznatog graditelja Hermanna Bollea je i Evangelička crkva u Gundulićevoj ulici, sagrađena 1882.-84. godine.
Riječ je o slobodnostojećoj jednobrodnoj neogotičkoj crkvi s transeptom i trokatnim zvonikom u liniji glavnog pročelja, smještenoj na uglovnoj parceli ograđenoj kovanom ogradom.
U sjevernom dijelu parcele nalazi se poluugrađeni dvokatni evangelički župni dvor sa školom, podignut 1880.-82. godine prema projektu istog graditelja, Hermanna Bollea.
Zgrada Gradskih poduzeća, danas “Elektra”, u Gundulićevoj ulici
Na križanju dviju ulica, Gundulićeve i Hebrangove, nalazi se poslovna zgrada Gradskih poduzeća, danas poznata kao “Elektra”.
Zgrada je izgrađena 1932.-34. godine prema projektu arhitekta Juraja Denzlera.
Harmonija konstruktivnog i funkcionalnog rješenja, kao i sklad funkcije i oblika, postignuti su promišljenom primjenom arhitektonskih detalja koji postaju bitan graditelj prostornih vrijednosti.
Ova je zgrada danas odraz najsuvremenijih tehničkih dosega iz tog vremena.