Utorak, 17 rujna, 2024

Politički sukobi na vrhuncu: Urote i ratovi koji su obilježili 17. stoljeće u gradu Zagrebu

Na samom početku 17. stoljeća, Zagreb i Hrvatska su osjećali posljedice rata između Habsburške Monarhije i Osmanskog carstva, a kada se rat završava – Žitvanskim mirom 1606. godine – javlja se težnja Habsburgovaca za centraliziranom apsolutističkom vlasti u svim zemljama, što nije bilo ništa neuobičajeno u ono vrijeme. Želja Habsburgovaca je da se stvori činovnička država s centralnim urednima u Beču u kojoj će kralj biti apsolutni vladar.

Namjere Beča da Hrvatsku učini austrijskom provincijom vidjele su se i u Varšavskom miru potpisanom 1664. godine, kao i u ponižavanju hrvatskog plemstva koje je bilo nositelj hrvatskog života, a posebno u okolnostima nakon neuspješne zrinsko-frankopanske urote. Hrvatski staleži su se čvrsto protivili centralističkim i apsolutističkim težnjama Habsburgovaca, kao što su se i purgeri u općinskoj vijećnici na Gradecu borili za stare povlastice iz Zlatne bule. S jedne strane Hrvatskoj je prijetila težnja Habsburgovaca za apsolutističkim načinom vladanja, s druge strane su bili – Turci.

Saborske skupštine u Zagrebu su mjesto gdje se osjećao najveći revolt protiv apsolutističkih i centralističkih težnji koje su dolazile iz smjera Beča a koje su bile plasirane s ciljem da se smanje prava predstavnika političkog života Hrvatske. U Hrvatskom saboru, koji se održavao u Zagrebu, vijećalo se o mnogočemu: o radnjama za obranu zemlje, broju vojnika koji će se slati na granicu, pa i briga o slobodi i cjelovitosti onog dijela zemlje koji nije bio pod Turcima. Vojna krajina, koja je bila pod vlašću njemačkih generala, također je trebala doći pod bansku vlast jer je ban vladao samo tzv. civilnom Hrvatskom.

Osim političkih pitanja, u Saboru se raspravljalo i o drugim važnim problemima koji su mučili narod: porezi, daće, trgovina, cijena robe, državni zajmovi i ostalo.. Uz Sabor, u kojemu su zastupljeni hrvatski staleži, djeluje i brine se o svim pitanjima i Hrvatska vlada koju su činili: ban, podban, protonar, zemaljski blagajnik i pristav aktuar (perovođa).

Osim borbe za održavanje državne samostalnosti, koja je trajala cijelo 17. stoljeće, i brige za obranu od Turaka i Bocskajevih protestantskih četa, te prodiranja protestantizma i dugogodišnjih sukoba oko donošenja novog gradskog statuta, bilo je još nekoliko velikih događaja koji su obilježili period 17. stoljeća u Zagrebu. Neki od tih događaja su borba Gradeca da mu se vrati pravo zastupanja na Ugarsko-hrvatskom saboru, tridesetogodišnji rat, zrinsko-frankopansak urota, drugi veliki rat za oslobođenje od Turaka i pojava političkog programa o ujedinjenju svih južnih Slavena.

Slične objave