Dio sjeverne Hrvatske nije imao političke samostalnosti sve do početka 10. stoljeća kada dolazi u sastav hrvatske narodne države koja se razvila na dalmatinskom tlu. U tom se periodu učvrstilo ime Hrvata u Hrvatskoj. Hrvati su kao najjače pleme ovih krajeva ušli u povijest kao poseban narod.
Od kraja 8. i do početka 9. stoljeća poznato je šest hrvatskih knezova koji su vladali Panonskom Hrvatskom, a najvažniji je Ljudevit Posavski koji je vladao u početku 9. stoljeća i koji je podigao oružani ustanak protiv Franaka.
Kao i u doba dok su Rimljani bili na ovom području, središte je bio Sisak – središte panonskih knezova, dok je Zagreb bio samo utvrđeni grad jedne plemenske župe.
Plemena su na teritoriju, gdje su živjela, podizala utvrđeno naselje gdje bi se stanovnici skupljali u slučaju neprijateljskog napada, ili bi im pak služilo kao stalno naselje – a zvao se župa.
Župni grad bi se gradio na kakvom otoku ili poluotoku, ili pak brežuljku – poanta je bila da je ta lokacija strateški povoljna. Također, bio bi utvrđen rovom ili bedemom, tj. visokim nasipom od zemlje. Preko ruba bi se nalazio drveni most, a oblik utvrde bi mogao biti okrugao, pravokutan ili ovalan, ovisno o smještaju.
Jedno takvo utvrđeno naselje, poznato kao Gradište ili Grad, osnovali su Hrvati na području današnjeg Zagreba. Bila je riječ o župnom gradu – kastrum zagrebačke plemenske župe, koja se održala daleko u srednji vijek.
Kada razgovaramo o pitanju u kojem se povijesnom dijelu Zagreba nalazio taj kastrum, tu dolazi do različitih mišljenja naših povjesničara – jedni tvrde da se Gradište/Grad nalazilo na Kaptolu, dok drugi tvrde na Gradecu.
U korist mišljenja da je to bio Kaptol idu arheološki nalazi ženskog nakita iz 10. i 11. stoljeća koji su iskopani pred katedralom, ali i tragovi drvenih palisadnih utvrda koji su otkriveni iza jugoistočnog krila nadbiskupskog dvora (1951. godina). Također, postoji i podatak da se oko Kaptola u srednjem vijeku nalazila stara drvena ograda koja je u drugoj polovici 14. stoljeća srušena. Još jedan podatak koji govori u korist Kaptola je i to što se kasniji županijski kastrum, središte zagrebačke županije i sjedište župana nalazilo na Kaptolu.
Gradec također ima čvrste argumente zbog kojih bi mogli zaključiti da je kastrum baš bio na toj lokaciji. Naime, riječ je o podacima vezanim uz podizanje Gradeca kao slobodnog kraljevskog grada, a i njegovo ime (Grec, Gradyc, Gradec) u značenju utvrde koja je vjerojatno postojala na gornjogradskom brdu.