Podjela stanovništva na srednjovjekovnom Gradecu i njihova ostvarena prava

Stanovništvo srednjovjekovnog Gradeca se dijelilo na tri skupine: građane, stanovnike i podložnike, a podjela je bila prema pravnom i društvenom položaju u gradu. Osnovna razlika između prve dvije skupine, građana i stanovnika, bila je u tome što su građani imali građansko pravo. Građansko pravo je bilo poželjno imati zbog boljeg općeg statusa u gradu, a mogao ga je imati svatko tko je posjedovao kuću u gradu, više od godinu dana nije bio kažnjavan, te je bio vjernik katolik.

Građansko pravo je moglo dodijeliti gradsko vijeće na pisanu ili usmenu molbu uz plaćanje određene pristojbe. Nakon što bi stanovnik dobio građansko pravo, dobio bi građanski list koji je bio dokaz stečenih prava, te bi ga vijeće unijelo u njegov građanski posjed, a novopečeni stanovnik koji je dobio građansko pravo, morao bi prisegnuti da će biti vjeran kralju i gradskoj općini.

Postojalo je još razlika između građana i stanovnika. Naime, građani su bili oslobođeni službe u vojsci i plaćanja maltarine u cijeloj državi, a ukoliko bi došli pred sud, suditi bi im mogao samo gradski ili kraljevski sud. Također, građani su mogli slobodno raspolagati svojom imovinom i oporučno ju ostavljati kome su htjeli. Građani su imali pravo glasati i birati gradsko poglavarstvo (suca i prisežnike), a mogli su i sami biti birani.

U drugoj skupini podjele stanovništva Gradeca nalazili su se – stanovnici. Oni nisu imali građansko pravo, a ponajviše je bilo riječ o stanarima koji su živjeli u drugim kućama i nisu imali svoj posjed ili kuću. Uglavnom je bilo riječ o slugama ili pak o kućevlasnicima koji nisu bili katolici ili su bili kažnjeni unazad godinu dana, a plaćali su manji porez od građana.

Za razliku od običnih kuća, na Gradecu je bilo i stambenih zgrada unutar kojih su živjeli kućevlasnici s obitelji, kao i stanari kojima su se iznajmljivale kuće koje su bile u vlasništvu župne crkve, ubožnice ili nekih crkvenih redova. Za stanovanje plaćala se godišnja najamnina unaprijed, a mogla se plaćati na dva načina – novcem ili prirodninama.

Na Gradecu je bilo i prolaznih stanara, a to su uglavnom bili putnici koji su tek u prolazu, ili pak o uglednim gostima koji su došli u Gradec po službenoj dužnosti.

Unutar zidina Gradeca svoje su kuće imali i banovi s obitelji, neki kanonici, kao i dominikanci i pavlini koji su se doselili na Gradec za vrijeme opasnosti od Turaka.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Palača Buratti kraj parka Zrinjevac dom je Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Park Zrinjevac je okružen prekrasnim palačama, a na sjevernom dijelu parka se nalazi možda i najdominantnija. Riječ je o palači Buratti u kojoj se...

Grupa Manntra u travnju stiže u zagrebački klub Katran

Prvi koncert ove godine pred domaćom publikom grupa Manntra održat će u petak, 06. travnja 2018. godine u zagrebačkom klubu "Katran"! Ovo je prvi datum...

Kršinićev spomenik don Frani Buliću na livadi Trga Marka Marulića

Spomenik don Frani Buliću, hrvatskom arheologu, povjesničaru, konzervatoru starina i povjesničaru umjetnosti svečano je otkriven 1935. godine na šetalištu između Botaničkog vrta i tadašnje...