Otvorenje izložbe “Zbirka, a ne zbrka” – Dječje igračke iz ostavštine Tihomila Stahuljaka

Dugo najavljivano otvorenje izložbe Zbirka, a ne zbrka! – Dječje igračke iz ostavštine Tihomila Stahuljaka, ako već ne u potpunosti namijenjene djeci, onda svakako inspirirane dječjim svijetom, bit će u četvrtak 9. srpnja 2020. u 19. sati ispred Muzeja Prigorja u Sesvetama.

Ideja za izložbu nastala je posve spontano, prilikom preseljenja predmeta Zbirke Stahuljak iz prostora u Soblincu. Pomalo izgubljene u svijetu odraslih, kao što to djeca znaju biti, njegove igračke su čekale da ih netko primijeti. Tako je i bilo. Odmah je s Jurom Gašparcem, sadašnjim vlasnikom Zbirke, dogovoreno da se predmeti koje je profesor Stahuljak sakupljao kroz gotovo pola stoljeća izlože u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici povodom Noći muzeja 2019. godine. Donekle izmijenjena zbog prilagodbe drugom prostoru, izložba je bila postavljena u rujnu prošle godine i u Kneippovoj zgradi, izložbenom prostoru Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini.

Izložba predstavlja izbor iz bogate zbirke koju je profesor Tihomil Stahuljak prikupio većim dijelom između šezdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, a same igračke potječu iz vremena od kraja 19. do prvih godina 21. stoljeća. Istovremeno izložba pokazuje i kako je Stahuljak ozbiljno razmišljao o dječjoj igri i kreativnom stvaranju, o izlaganju dječjih igračaka općenito i o osnutku muzeja igračaka u nas. Na izložbi se poštuje klasifikacija dječjih igračaka koju je profesor sam osmislio te se koriste i citati iz njegovih brojnih rukopisa na temu dječje igre, igračaka i ove posebne vrste muzeja koji postoje diljem Europe. Autorice izložbe su Vlatka Filipčić Maligec i Žarka Vujić.

POVRATAK DRVENOJ IGRAČKI JE POVRATAK TOPLINI I LJEPOTI

Iako su u zbirci igračaka profesora Stahuljaka svoje mjesto našle i igračke proizvedene u Vidovcu, kao i one proizvedene u Kini, posebno su ga zanimali naši proizvođači. Osobito je cijenio Adonisa Bazinu koji je imao mali izložbeno-prodajni prostor u Oktogonu. U Adonis proizvodu prodavale su se drvene dječje igračke koje je sam proizvodio, ali i drugih proizvođača. Bazina je svojim igračkama opskrbljivao dječje vrtiće na području cijele tadašnje države. Izrađivao je slagalice voća i životinja, robote, geometrijske likove za slaganje, udaraljke, ljude različitih rasa i zanimanja. U prodavaonici je postojala i knjiga dojmova, u koju je netko upisao: Povratak drvenoj igrački je povratak toplini i ljepoti. Knjiga dojmova sadrži zapise iz 1982. i 1983. godine na dva pisma i četiri jezika, a jedan je posjetitelj ocijenio da se radi o najljepšem i najtoplijem kutku u Zagrebu. Da ga je profesor Stahuljak izuzetno cijenio pokazuje i lepeza Bazininih igračaka koje su našle svoje mjesto u zbirci poput zagrebačka uspinjača u dvije veličine, ljudi različitih rasa i zanimanja, zagrebački tramvaj, slagalica Gornjeg grada.

Mjesto održavanja: Muzej Prigorja, Trg Dragutina Domjanića 5, 10360 Sesvete

Datum početka/završetka: 09. 07. 2020. / 02. 10. 2020.

Otvorenje: 03. 07. 2020. u 19.00 sati

Organizator: Muzej Prigorja

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Uskoro stiže drugo izdanje Zagreb Chill&Grill festivala na Bundeku

Zagreb Chill&Grill festival najavljuje svoje drugo i još veće izdanje. Prošle godine ovaj događaj posjetilo je preko 40.000 ljudi u četiri dana, a ove...

Potres u Zagrebu: Jedno jesensko jutro koje je u potpunosti promijenilo život u Zagrebu

Krajem 1880-e godine, 9. studenog, Zagreb je pogodio najrazorniji potres u povijesti. Potres je bio jačine 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području...

Godišnjica uklanjanja vrha sjevernog tornja Katedrale oštećenog u potresu

Na današnji dan, 2020. godine, uklonjen je sjeverni toranj Zagrebačke katedrale. Naime, težak potres koji je pogodio grad Zagreb 22. ožujka 2020. godine, teško...