Oko kojeg su se objekta najčešće lomila koplja Kaptola i Gradeca?

Sjeverna vrata Gradeca nalazila su se kod Popova tornja, a bila su izgrađena nešto kasnije od ostalih gradskih vrata (njih 6) zbog spornog zemljišta oko njega. Prvi se put spominju 1383. godine nazivajući se Nova, pa se pretpostavlja da su izgrađena u tom vremenu. 

Gradnja tih vrata je naišla na problem jer to zemljište nije bilo u vlasništvu Gradeca. Sporni prostor, između vrata i zidina, pravno je pripadao Kaptolu (tj. kaptolskoj kuli), a građani su ga svojatali. Prema ugovoru iz 1392. godine, između gradske općine i kanonika, zemljište na desnoj strani tog prostora “po kojem se inače iz grada ide prema istim vratima treba ostati na upotrebu samih građana rečene varoši”. Pretpostavlja se da je riječ o zemljištu na kojem je sredinom 17. stoljeća izgrađen samostan klarisa, danas zgrada Muzeja grada Zagreba.

Van gradskih zidova, ali i do njih, sagrađena je istovremeno kad i zidovi još jedna kula – Popov toranj. Sagradili su je oko 1247. godine kraj sjevernih vrata zagrebački kanonici. Izgrađena je kako bi mogli sebe i svoje dragocjenosti skloniti u slučaju nekog neprijateljskog napada. U ta vremena Kaptol nije bio utvrđen, te mu je takva kula bila od velike važnosti.

Kanonici su izmolili da im kralj daruje zemljište na gornjogradskoj uzvisini i da im dopusti da na njemu podignu obrambeni toranj. Kralj im je darovao zemljište i dopustio izgradnju tornja na mjestu nekadašnjeg posjeda župana Vanlegena. Osim tornja, mogli su izgraditi i manje kuće.

Mišljenje da su kanonici 1247. godine izgradili Popov toranj temelji se na činjenici što su neki kanonici molili kralja da im dodijeli dio zemljišta na brdu Gradecu kako bi si sagradili kastrum u koji bi se mogli skloniti u slučaju neprijateljske opasnosti. No, ne postoji čvrsti dokaz tomu. 

Postoji mišljenje Kaptol, kao ni pojedini kanonici, na tom području nisu ništa sagradili. Prema tom mišljenju, Popov toranj je sagradio biskup Filip. Riječ pop u ono doba označavalo je glavnog svećenika, a u to vrijeme to je bio biskup. S tim se mišljenjem može dovesti u vezu i najstariije poznato ime ulice koja vodi od Popova tornja do Kamenite ulice – današnja Opatička ulica. Ta se ulica nekada, u 17. i s početkom 18. stoljeća, zvala Biskupska ulica.

No, tko god bio zaslužan za izgradnu Popovog tornja, svakako je bitno znati da Gradec nije bio najsretniji tom odlukom jer je tuđa utvrda predstavljala stalnu prijetnju za grad, te je baš to bilo stalni uzrok vječnih sporova i svađa između Gradeca i susjedne crkvene jurisdikcije.

Druge objave

Šibenik: jedini samorodni hrvatski grad na Jadranu koji je 1895. bio prvi grad u svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na...

Završje u Grožnjanu: kosi toranj od 22 metra, ravni krov i filmska lokacija za Robin Hooda

Završje je naselje u sastavu Općine Grožnjan u Istarskoj...

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Pročitajte i ovo:

Na današnji dan 1890. godine Uspinjača puštena u pogon

Na današnji dan, 8. listopada 1890. godine, u pogon je puštena uspinjača. Zagrebačka uspinjača je jedan od spojeva koji spaja Gornji i Donji grad....

Pogledajte balet Orašar ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta

Baletnu bajku Orašar Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova moći će dan prije Badnjaka, 23. prosinca u 18 sati, pogledati svi zainteresirani građani...

Umjetnička intervencija u Parku Stara Trešnjevka – klupe s porukama

U Park Stara Trešnjevka postavljene su zanimljive dizajnerske klupe koje sadrže poruke. Klupe su postavljene krajem travnja, a za njih su zaslužna dvojica umjetnika -...